Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćarske zadruge
  • 26.01.2018. 10:15

Kako osigurati zaradu u voćarstvu?

Prema procenama, od jednog hektara zasađenog jabukama u Evropi, nakon što se podmire svi troškovi, ostane 8.000 evra čiste zarade. U Srbiji bi moglo da ostane i dva ili tri puta više.

Foto: sebastiendefaveri / Pixabay
  • 1.217
  • 135
  • 0

Poznavaoci situacije u voćarstvu Srbiju nazivaju voćarskim rajem. Prema procenama, od jednog hektara zasađenog jabukama u Evropi, nakon što se podmire svi troškovi, ostane 8.000 evra čiste zarade. U Srbiji bi moglo da ostane i dva ili tri puta više.

"Hajde da uzmemo samo tih 8.000. Hipotetički, kada bi od pet miliona hektara polovina bila pod jabukom, to bi donosilo 24 milijarde evra godišnje. Računajte da će najmanje trećina ići u preradu, koja donosi veću zaradu, i dolazimo do iznosa od 30 milijardi evra. Imajte na umu i da jabuka nije najskuplja i da malina i višnja koštaju više", piše za Makoekonomiju Branislav Gulan.

Zadruge kao posrednik između voćara i tržišta

Autor dodaje da bi u dostizanju ovog cilja veliku ulogu imale zadruge. One bi rešile dva ključna pitanja - čime da se obradi zemljište i kome da se plod proda.

"Zadruge bi trebalo da budu stožer oko kog se okupljaju poljoprivrednici, jer od nje dobijaju mehanizaciju, hemijska sredstva, đubrivo, agronome. Uz svaku zadrugu treba napraviti pogon za preradu voća i povrća. U ovom trenutku na birou imamo 32.000 mladih koji su završili poljoprivredne škole i 5.500 agronoma sa diplomom fakulteta. Dakle, kadrovski potencijal postoji", navodi Gulan.

Dodaje da bi zadruga od proizvoda pravila brendove, koje bi prodavale agencije, tražeći kupce u svetu. Zadruge bi od prodaje uzimale 15% do 20% i od toga bi se plaćalo agencijama.

"Od jednog hektara pod kajsijom ostane 6.500 evra zarade. Ako od 10 hektara kajsije ostane 65.000 evra, 25.000 da daju zadruzi na konto zakupa i usluga, jednoj porodici ostaje 40.000 evra godišnje da živi i dalje ulaže".

Kako do početnog kapitala?

Gulan smatra da bi država trebalo da zadrugama da kredite - svakoj po 10 do 20 miliona evra za mehanizaciju i prerađivački pogon.

"To je ukupno između 500 miliona i milijardu evra, a zadruge bi te pare počele da vraćaju za dve godine, kada stigne rod. Znate, 20 odsto, koliko bi uzimale zadruge, od 24 milijarde je 4,8 milijardi evra godišnje. Od tih para bi se brzo vratili krediti", tvrdi Gulan.

Smatra i da bi trebalo dati u zakup nezaposlenima državno zemljište:

"Primera radi, u Nišu trenutno imamo oko 50.000 nezaposlenih. Da desetini od njih date po 10 hektara opštinskog zemljišta, besplatne sadnice i mehanizaciju iz zadruge, to je oko 5.000 zbrinutih Nišlija, koji će vraćati novac državi, civilizovati zapustela sela i zarađivati novac od koga će, preko zadruge, opština dobiti novu infrastrukturu".

Foto: sebastiendefaveri / Pixabay


Izvori

Makroekonomija


Tagovi

Branislav Gulan Voće Zadruge Agencije Zakup zemljišta Prodaja voća


Autorka

Aleksandra Kekić

Više [+]

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D