Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biojarak
  • 30.12.2015. 18:00

Kako pomoću "biojarka" stvoriti plodno zemljište?

Mnogi poljoprivrednici i baštovani čuli su za pojam "biojarak" (bioswale). Reč je o jednoj vrsti kanala koji se koristi za kontrolu erozije i očuvanja vlage u zemljištu, ali i upravljanje prirodnim đubrivom.

Foto: ecobrooklyn.com
  • 750
  • 93
  • 0

Mnogi poljoprivrednici i baštovani čuli su za pojam "biojarak" (bioswale). Međutim, tačna definicija, kao i to zašto ga je korisno imati, mnogima je ipak nepoznanica. Reč je zapravo o jednoj vrsti kanala čija je namena kontrola erozije i očuvanje vlage u zemljištu. Funkcija takvih kanala je skupljanje površinskih voda, pa se na taj način sprečavaju površinska oticanja koja dovode do erozije zemljišta. Istovremeno, infiltracijom vlage u zemljište, stvara se vlažan prostor, idealna podloga za sadnju višegodišnjih useva, kao i voćaka i bobičastog voća, prenosi portal modernfarmer.

Poput polja pirinča u Indoneziji

Za razliku od tipičnog odvodnog kanala, biojarak ima funkciju savršenog nivelisanja. To znači da voda koja se u njega sliva ne otiče dalje u jednom smeru, već se biojarak tokom obilnih kiša puni poput kade, da bi ta voda nakon toga polako, prodirući kroz zemljište, navodnjavala useve posađene u blizini. Postoje dva dela biojarka, a to je sam kanalčić, odnosno iskopano područje u koje se skuplja voda i podignuta humka koji se nalazi na strani spusta samog jarka, a nastaje njegovim iskopavanjem. Dok je za odvodne kanale karakteristično da su vrlo uski, kod biojarka su i kanal i humka široki i blago strmi, a to ih čini izuzetno atraktivnim za sadnju. Naime, biojarak mora da bude odlično nivelisan. Na istom konceptu zasnovana su polja pirinča u Indoneziji ili terasasti vinogradi u Italiji.

Biojarak za upravljanje đubrivom

Biojarak zaustavlja proces erozije zemljišta tako što usporava oticanje vode koja se sliva niz padine. Sva zemlja koju voda nosi sa brda skladišti se na dnu biojarka oko kojeg su koncentrisane velike količine vlage, pa tako nastaju izvrsni uslovi za sadnju. Osim što smanjuje eroziju, rehidrira zemljite i izgrađuje ga, biojarak može da bude i deo strategije upravljanja đubrivom. Najbolja mesta za gradnju biojarka su dno pašnjaka ili pilićnjaka gde će se sakupiti prirodna đubriva koja se spiraju, a koja će se koncentrisati na jedno mesto koje tada postaje odličan supstrat za sadnju biljaka umesto da to đubrivo zapravo ispiranjem dođe u vodotokove i tako izazove zagađenje.

Oko biojarka je najbolje saditi voće, grmlje, bobice i ostale višegodišnje biljke. Neki grade takve kanale na svakih 3-6 metara na padini, a onda ih koriste kao trake za sadnju voćnjaka ili vinograda. Na malim posedima, jedan biojarak na dnu vrta je prikladno mesto za stvaranje međe od voćaka, višegodišnjih biljaka i cveća, koja će upijati sve ostatke zemljišta i hranljivih materija umesto da se jednostavno isperu sa poseda.

Uputstva za gradnju biojarka

Jesen je idealno doba za gradnju takvog sistema jer je vreme hladno, a zemljišta su vlažna i meka. Ovde je potrebno puno kopanja, pa angažovanje dodatne radne snage nije na odmet.

Prvi korak - označavanje

Uobičajeni odvodni kanali su konstruisani za tipično odvodnjavanje. To znači da su nagnuti nizbrdo. Sistem "biojarak", međutim, prati konture brda, tako da voda, koja odlazi u te kanale ne otiče, već za vreme kiša puni "biojarak". To znači da dno treba poklopiti, odnosno imati isti nivo na obe strane biojarka. Dakle, prvi korak je označavanje krajeva biojarka preko padine. Najlakše ćemo izvući nivoe pomoću takozvane "šlauf-vage".

Drugi korak - kopanje

Linija koju smo izvukli u prethodnom koraku pokazuje nam gde ćemo kopati. Neposredno ispod označene linije treba da iskopamo široku i plitku rupu, a višak zemlje koji ćemo dobiti iskopavanjem rasporedićemo u obliku široke, blago strme humke koju ćemo smestiti na strani spusta. Nema nekih strogih pravila o veličini biojarka, ali što je veći to više vode može da apsorbuje prilikom velikih kiša. Uobičajene dimenzije su 15-30 cm dubine i 1 m širine. Nakon toga metalnim grabuljama treba oblikovati humku da bi postala pogodna za sadnju. Kako bismo zadržali stabilnost biojarka, ne smemo da dospustimo da nagib bude veći od 10 cm na svakih 30 cm dužine.

Treći korak - sadnja biljaka

Dno bazena u sistemu biojarka pogodno je samo za biljke koje uspevaju na visokim nivoima vlage poput močvarnih vrsta kao što je na primer trska. Međutim, i detelina, trava, ali i mnoge druge biljke će tolerisati povremene poplave koje se pojavljuju na dnu tog bazena.

Sama humka je najbolje mesto za biljke voćaka, bobičastog grmlja, vinove loze, lekovitog bilja, cveća, i svega ostalog što voli bogata zemljišta, ali zahteva izvrsnu drenažu. Tokom vremena ovaj bazen će biti popunjen rastresitom zemljom punom organskih materija, pa će tako stvarati bogatu zalihu hranljivih materija koje će iskoristiti korenje biljaka.

Foto: ecobrooklyn.com


Tagovi

Bobičasto voće Plodno zemljište Sadnja voća Biojarak Drenaža zemljišta Navodnjavanje useva Upravljanje đubrivima