Od freziranja, valjanja i malčiranja do primene herbicida. Način pripreme zemljišta može značajno uticati na uspešnost i čistoću berbe.
Iako se berba smatra krunom svih aktivnosti u voćnjaku, za Tomislava Haršanjija najvažnija operacija odvija se neposredno pre nje. Reč je o pripremi zemljišta.
Razlika između dobro i loše pripremljene površine, kaže, može biti toliko velika da na kraju odlučuje o uspehu cele berbe.
"Još nije svima poznato, ali lešnik se skuplja sa zemlje. Znači, on se ne bere, ne trese, već čekamo da u određenom periodu padne na tlo, a zatim ga s njega skupljamo. I tu zapravo nastaju problemi", objašnjava Haršanji.
"U organskoj proizvodnji imamo dva izbora. Jedan je da zemljište pripremimo obradom, drugi je malčiranjem. Treća opcija je u konvencionalnoj proizvodnji, odnosno da herbicidima suzbijemo vegetaciju", kaže Haršanji.
Svaka od tih metoda ima svoje prednosti i nedostatke, a konačan izbor zavisi od veličine zasada. Dok je nekoliko grmova u bašti moguće očistiti i pripremiti ručno, kod većih površina posao postaje znatno zahtevniji i zahteva odgovarajuću mehanizaciju.
Haršanji freziranjem tokom godine nastoji da održava površinu čistom, čuva vlagu i smanjuje probleme sa bolestima i štetočinama. Međutim, takav sistem ima i svoju cenu - mnogo je zahtevnije u završnoj fazi pripremiti dovoljno čvrstu podlogu za mašinsku berbu.
Nakon obrade zemljišta, površina je u ovom zasadu pripremljena i dodatno poravnata i sabijena teškim valjkom. Međutim, kako kaže Tomislav, za završno povezivanje zemljišta nedostajalo je još kiše.
"Teren smo pripremili, povaljali teškim valjkom. U poslednjih mesec i po dana trebalo nam je 20 do 30 litara kiše po kvadratnom metru da ga dodatno sabije i poveže kako bismo tokom berbe imali čvrstu podlogu. Međutim, kao što vidite, kiša je izostala", pokazuje nam.
Berba bi u njegovom zasadu trebalo da počne za nedelju dana, a ako kiše ne bude dovoljno, postoji opasnost da će mašine zajedno sa lešnicima pokupiti i značajnu količinu zemlje.
"Rizik je sada da ćemo tokom berbe, osim lešnika, pokupiti i mnogo zemlje. To je dodatni posao jer ćemo morati da razdvajamo zemlju od plodova", ističe. Ipak, to je kompromis na koji je bio spreman.
Uprkos nedostacima, ovakav način proizvodnje Haršanji smatra prihvatljivim jer omogućava uzgoj bez hemijskih sredstava za suzbijanje vegetacije.
"Nažalost, većini proizvođača hemijski tretman garantuje uspešnu berbu. Upravo zato 99 odsto svetskih proizvođača ne može da zamisli proizvodnju lešnika bez upotrebe totalnih herbicida", ističe.
Koliko randman i klasa "dižu" cenu lešnika?
Međutim, on o herbicidima ni ne razmišlja.
"Ovaj pristup nam je zapravo omogućio da se bavimo uzgojem bez hemije i, uprkos svim svojim nedostacima, prevagnuo je kao jedini mogući način da dođemo do rezultata", objašnjava.
No, ova sezona otvorila je pitanje da li se različite metode pripreme zemljišta mogu kombinovati kako bi se postigao bolji rezultat.
Prema njegovom dosadašnjem iskustvu, nijedna od organski prihvatljivih metoda sama po sebi ne garantuje idealnu pripremu zemljišta za berbu. Zato u budućnosti vidi mogućnost kombinovanja frezovanja, valjanja i završnog malčiranja.
"Smatram da bi ipak trebalo kombinovati ove dve organske opcije jer nijedna u potpunosti ne garantuje uspeh. Zemljište bi trebalo frezovanjem i valjanjem pripremiti u ranijem periodu, a zatim ga na kraju pomalčirati", zaključuje Haršanji.
Na kraju, priprema zemljišta pred berbu nije samo pitanje urednog izgleda zasada. Kod lešnika ona direktno utiče na mogućnost efikasnog sakupljanja plodova, količinu nečistoća koje će završiti zajedno sa urodom, kao i na obim dodatnog rada nakon berbe.
Tagovi
Autorka