Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mraz
  • 05.04.2023. 11:00

Kako sada zaštititi voćke od mraza?

Orošavanjem veštačkom kišom voćaka u cvetu sprečava se izmrzavanje cvetova ili plodića, jer voda na organima voćaka se smrzava oslobađajući odgovarajuću količinu toplote, što je dovoljno da se temperatura podigne čak za četiri stepena.

Foto: Marko Kudec
  • 1.754
  • 185
  • 0

Primena navodnjavanja u zaštiti voćaka od mraza danas se sve više koristi u svetu, naročito u područjima u kojima je pojava kasnih u proleće česta. Sistemi za navodnjavanje se mogu uspešno koristiti, a oni kišenjem finim kapima kvase grane, pupoljke, cvetove, lišće ili plodove, pri čemu se voda smrzava i pretvara u led praveći koru oko navlaženih delova biljaka. Treba nastojati da led obuhvati sve delove biljke, kako bi je celu što bolje zaštitio. Tim načinom moguće je zaštititi voćke od slabijih mrazeva, od -1 do -8 stepeni, i to u trajanju od nekoliko časova.

U aprilu nas je zadesio sneg. Međutim, njegovo topljenje ukazuje da se temperatura kreće od nula do -1 na cvetovima voćaka. Voćari treba da znaju da generalno za drvenaste voćke je kritična temperatura oko -2 ili nešto malo niža, zavisno od vrste. Predskazivanje mraza je moguće putem "Keplerovog psihrometra" o čemu su naši proizvođači malo upućeni.

Kako predvideti nepogodu?

Ako se u 17 časova temperatura suvog i vlažnog termometra psihrometra ukršta u nekom od gusto šrafiranih kvadratića šeme predskazivanja mraza, onda će do njega sigurno doći. Ako je do ukrštanja došlo u tačkastim kvadratićima, do mraza može doći, ali i ne mora, dok pri ukrštanju u belim kvadratićima onda ga neće biti.

Orošavanje ili "kap po kap" - čime je bolje navodnjavati voćke?

U krajnjem slučaju, ako nemaju Keplerov psihrometar, voćari treba da termometre za merenje temperature postave od 50 cm do visine krune. Ukoliko je vedro vreme i temperatura -0,5 do -1 u toku noći ili u 24 časa (u ponoć), u sadašnjim uslovima treba uključiti sistem za navodnjavanje veštačkom kišom. Tako možemo zaštiti koštičave voćke u cvetu, jabučaste vrste voćaka u fenofazi "mišjih ušiju" ili "roze" pupoljaka i druge voćne vrste u različitim razvojnim fazama.

Oslobođena toplota štiti biljke

Suština zaštite od mraza pomenutom metodom sastoji se u tome što se mržnjenjem vode oslobađa izvesna količina toplote. Pri prelasku vode iz tečnog u čvrsto stanje (led) oslobađa se oko 80 kcal/kg. Ta toplota delom se upija u delove biljaka, a delimično se oslobađa i zagreva okolni vazduh. Tako oslobođena toplota bila bi dovoljna da zaštiti biljke od slabijih mrazeva, pod uslovom da proces navodnjavanja i mržnjenja vode treba da traje dok postoji opasnost. Stalnim odnosno čestim navodnjavanjem stvara se novi led i oslobađa nova količina toplote.

Inače, ako prekinemo sa navodnjavanjem, toplota iz delova biljke, koji su omotani ledom, naglo će se izgubiti preko leda i ti delovi će izmrznuti. Formirani sloj leda oko delova biljke takođe ih štiti od spoljne temperature, koja je ispod nula stepeni. Dužim i višekratnim orošavanjem stvara se deblji sloj leda, pa je hlađenje biljaka sporije. U tom slučaju prekidi između navodnjavanja mogu biti duži. Kvašenjem zemljišta voda se na njemu smrzava i na taj način se oslobađa jedan deo toplote, koji doprinosi zagrevanju vazduha u prostoru između zemljišta i krune biljaka.

Dužim i višekratnim orošavanjem stvara se deblji sloj leda (Foto: Depositphotos/mountainpix)

Prilikom primene navedenog načina u zaštiti voćaka od mraza treba se pridržavati određenih pravila:

  • Sa navodnjavanjem treba započeti odmah kada se temperatura spusti ispod nula stepeni, jer tada postoje uslovi za smrzavanje vode i stvaranje ledene kore na delovima koji se štite;
  • Treba upotrebljavati takve rasprskivače, ili dizne, koji daju finu kišu. Kiša ne sme biti u vidu izmaglice, jer će se smrzavati u vazduhu, te neće dovoljno navlažiti delove biljaka. Kapi treba da budu oko jedan milimetar u prečniku;
  • Zalivanje treba da traje dok traje nepogoda, šest do osam pa i više sati, u toku dana ili noći, a prestaje kada se led sa drveća istopi. Tada je spoljna temperatura vazduha oko 1 - 2 stepena. Ako se sa navodnjavanjem ranije prekine (pre 0 stepeni), dolazi do naglog hlađenja štićenih delova, što može prouzrokovati veće štete nego od mraza od kojeg smo štitili voćke navodnjavanjem.

Potencijalne opasnosti

Ledena kora na delovima biljaka može biti debljine 1,5 do 12 mm. Formiranjem debele ledene kore postoji opasnost od lomljenja grančica i drugih delova voćke, te se preporučuju česta, a kratka orošavanja i vlaženje svih delova biljaka svakom primenom. Preporučuje se jedno orošavanje sa oko 2 mm vode/čas pri to do -3, za to od -4 do -5 stepeni 4 mm/čas, a ako je to ispod -6, onda intezitet kiše treba da je oko 6 mm/čas.

Za sve rasprkivače u mreži treba obezbediti dobar i ujednačen pritisak da bi obezbedili zadovoljavajući intezitet kiše. Veći pritisak obezbeđuje finije kapi i bolju uniformnost. Rasprskivači treba da rotiraju jedan krug za svaki minut. Uspešna zaštita zasniva se na čestom kvašenju. Neki autori predlažu da dok traje mraz, rasprskivači treba neprekidno da rade za održavanje i povećanje ledene kore na delovima biljaka. Kada je relativna vlažnost niska, treba početi navodnjavanje pre nepogode, za povećanje relativne vlažnosti vazduha, što utiče na smanjenje isparavanja vode, a time sprečava naglo smanjenje temperature.


Tagovi

Zaštita od mraza kišenjem Keplerov psihrometar Primena termometara Led na voću Zaštita od mraza Mraz


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D