Pretraživanje tekstova
Kada bolest prodre duboko u stablo, spasa skoro da nema. Ipak, oni koji odluče da pokušaju potrebno je da se pridržavaju određenih mera.
Bakteriozna plamenjača, Erwinia amylovora, najdestruktivnija bolest jabučastog voća, protekle jeseni načinila je veliku štetu u mnogim zasadima dunja, bez obzira da li se radi o većim ili manjim zasadima.
Štete su postale evidentne dolaskom toplog vremena. Iako se još može čekati s rezidbom dunja, evidentno je da će u zasadima u kojima se pojavila Ervinija, ova mera morati da bude drastična.
Zaraženo lišće zadržava se na granama i stablima i predstavlja izvor infekcije za narednu godinu.
Najgore je to što se bolest uvlači i u deblje grane, pa i debla, zbog čega će mnoga stabla morati da se krče.
Kada bolest prodre duboko u stablo, spasa skoro da nema. Ipak, oni koji odluče da pokušaju potrebno je da se pridržavaju određenih mera. Potrebno je obaviti jaku rezidbu, odseći zaražene grane i grančice, minimalno 15 centimetara ispod zaraženog dela.
Mora da se obavi dezinfekcija makaza, odnosno, da se nakon svakog reza, makaze umoče u varikinu. To jeste otežavajuća okolnost koja usporava rezidbu, ali je neophodna.
Odrezane grane iznose se iz voćnjaka i pale, a nakon rezidbe, stabla se prskaju bakarnim preparatima. Pre kretanja vegetacije dodaje se NPK đubrivo, a tokom i nakon cvetanja i KAN đubrivo, kako bi se podstakao rast novih grana.
Pred listanje bilo bi dobro da se koristi sredstvo Erwix, na bazi bakterija Bacillus spp. koji je vrlo efikasan u sprečavanju zaraze, ali nije sigurno da li može da pomogne stablima nakon jakih infekcija, tj. kad su već jako zaražena.
Doza je litra u 100 litara vode, a stabla se tretiraju pred listanje i cvetanje, tokom cvetanja i nakon cvetanja. Ako je temperatura tokom cvetanja 18 stepeni, potrebno je prskati svakih tri do pet dana.
Na ove načine možemo da pokušamo da spasimo što se spasiti može, ali je sigurno jedno. Bolest kada uđe u voćnjak, vrlo teško se iskorenjuje.
Tagovi
Erwinia amylovora Bakteriozna plamenjača Erwix Varikina Bacillus spp KAN NPK Dezinfekcija makaza
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.