Na listovima oraha duž lisnih nerava nastaju uglaste, vodenaste i crne pege.
U područjima Srbije gde su bile padavine kasno u proleće i preko leta, kada je temperatura visoka, pogodovale su razvoju bakterijalne pegavosti (crne pegavosti) oraha. Po tome je ova godina bila specifična.
Do epifitotične pojave oboljenja obično dolazi u drugoj polovini leta i to u godinama u kojima je proleće bilo izrazito kišovito. Usled oboljenja nastupa smanjenje vitalnosti i rodnosti stabla, a može da dođe i do potpunog uništavanja ili gubitka prinosa. Postoje značajne razlike u osetljivosti gajenih sorti, a naročito je bila prisutna crna pegavost oraha pri okućničkom gajenju, gde je izostala primena bakarnih preparata.
Na listovima oraha duž lisnih nerava nastaju uglaste, vodenaste i crne pege. Vremenom se spajaju, njihova unutrašnjost se lomi, listovi se uvijaju, ali ne opadaju. Pri jačoj infekciji pege se spajaju, zahvataju čitav list, koji nekrotira i suši se. Na mladarima se takođe stvaraju udubljene pege, nešto ulegnutije i uzdužno se spajaju.
Najveće štete prouzrokuju simptomi na plodovima. Prvo se na zelenoj ljusci ploda (klapini) uočavaju sitne, vremenom sve veće vodenaste crne pege. One se udubljuju i nastaje trulež jezgra usled čega sadržaj ploda dobija crnu boju, odnosno jezgro se pretvara u crnu masu. Plod se smežurava i opada. Praktično, zaraženi plodovi opadaju, a usled kasnije zaraze unutrašnjost ploda pocrni i smanjuje mu se upotrebna vrednost i nisu za jelo jer sadrže toksine. Početni simptomi su često praćeni izlučevinama beličasto-ružičaste boje od bakterijskog eksudata.
Parazit prezimljava u zaraženim delovima biljaka, pre svega u izdancima (letorastima). Širenje bakterija zavisi pre svega od uslova vlažnosti, a nešto manje od temperature. Vreme bogato padavinama pospešuje razvoj oboljenja. Plodovi mogu da budu inficirani od zametanja do kraja vegetacije.
Treba istaći značaj preventivnih mera: izbegavanje sadnje osetljivih sorti, formiranje provetrene krune, sakupljanje obolelih listova, tretiranje pre opadanja lisne mase sa preparatima na bazi bakra.
Preporučuje se korišćenje bakarnih preparata, čak i nekoliko puta u zavisnosti od padavina u toku infekcionog perioda (proleće i jesen). Rana prolećna tretiranja sa bakarnim preparatima su takođe efikasna. Hemijska zaštita fungicidima mora biti uključena, a najvažnija su prva dva tretmana i to u vreme bubrenja pupoljaka i nakon dve nedelje. Dobri rezultati se dobijaju ukoliko je redovna primena fungicida od aprila do kraja jula. Dinamika zaštite fungicidima zavisi od uslova za infekciju.
Siva pegavost oraha: Razvoju patogena pogoduje prohladno i kišno proleće
Sa ciljem preventivne zaštite od bakterijske pegavosti (Xanthomonas juglandis) i sive pegavosti lista (Gnomona juglandis), pre najavljenih padavina se preporučuje primena preparata na bazi bakra iz bakar-oksihlorida, u količini 3,1 kg/ha.
Tagovi
Autor