Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proleće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan deo ove štete može biti sprečen primenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.
Niske temperature i mrazevi imaju negativan uticaj na osnovne fiziološke procese u biljkama na taj način što ih prvo usporavaju, a zatim ih i sasvim prekidaju. Kada temperatura padne ispod nule, dolazi do formiranja leda u biljkama. Kako kristali leda rastu, oni izvlače vodu iz ćelija biljke i gubitak vode uzrokuje uginuće biljaka.
Pored navedenog, kristali leda takođe vrše i veliki pritisak na zidove ćelija, kako se uvećavaju što dovodi do pucanja i oštećenja tkiva.
Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proleće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan deo ove štete može biti sprečen primenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.
Životni procesi biljaka zavise od oscilacija idealnih- maksimalnih i minimalnih temperatura. Maksimalne i minimalne temperature predstavljaju ključni faktor za uspevanje biljaka, ali i njihov geografski raspored. Niske temperature korisne su u zimskom periodu za održavanje života voćaka u toku zimskog mirovanja ali takođe su i nepovoljne zbog mrazeva. Najčešće se javljaju u toku zimskog mirovanja ili kasnije u početnim fenofazama vegetacije, kada su i najopasniji.
Prema rečima Snežane Janjić, iz PSS Užice, u toku jačih zima mogu nastati slabije ili jače povrede tkiva i pojedinih organa voćaka usled mrazeva, koje obično ne dovode u pitanje samo održavanje voćaka.Tako mogu da izmrznu u potpunosti ili delimično: cvetni pupoljci, nedozreli vrhovi mladara, tanje grančice u unutrašnjosti krune, koje su bile jače zasenjene ili grančice jače opterećene rodom predhodne vegetacije.
"Usled izmrzavanja mogu se javiti pukotine ili nekrotične pege. Slične promene mogu nastati i na korenu, što je vrlo nepovoljno za održavanje i rodnost voćaka. Mnoge posledice izazvanim niskim temperaturama mogu se izbeći preventivnim merama kao što su pravilan izbor položaja terena, odabir sorti koje su otporne na niske temperature, izbor podloge i dr. Zatim potrebna je i primena agrotehničkih mera koje omogućavaju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mrazeve," objašnjava Snežana.
Agrotehničkim merama neophodno je sprečiti bujan rast letorasta, kasno završavanje vegetacije ili jača oštećenja organa uzorkovana štetočinama. Značajne rezultate u praksi dala je mera krečenja stabala i snažnijih grana, na jesen. Krečenje voćaka ima prednost jer u proleće usporava kretanje vegetacije čime se smanjuje i mogućnost stradanja mladih stabala od kasnih prolećnih mrazeva.
Na osnovu istraživanja, urađena je skala izmrzavanja i utvrđene su kritične temperature vazduha: za zametnute plodove kritične su temperature u intervalu -1 do + 2 stepena, otvorene cvetove ugrožavaju temperature od –3 pa naviše. Neotvoreni pupoljci stradaju na temperaturama od -5 do -8. Kambijum ugrožavaju temperature od – 10, a neodrveneli deo stabla, apsorptivnu sposobnos korena, kao i čitavu biljku, ugrožavaju temperature od –25 do – 35 stepeni.
Opasnost od pojave mraza znatno je manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađenog zemljišta, ali i na južnim obroncima. O ovim okolnostima potrebno je voditi računa prilikom planiranja sadnje voćaka i vinove loze. Neophodno je da se svaki voćar upozna sa tehnologijom procesa zaštite od mraza, ali i da pravovremeno ulaže u tehnologiju jer u protivnom mraz će, vrlo verovatno, prepoloviti ili u potpunosti uništiti očekivani rod, a što predstavlja veću štetu od troškova ulaganja u tehnologiju zaštite od mraza.
Izvori
Tagovi
Autor