Koji su sistemi održavanja zemljišta u voćnjaku i kakav izabrati?

Održavanje zemljišta u voćnjaku predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mera, posebno u prvim godinama nakon podizanja zasada. Kako objašnjava dr sc. Dejan Bošnjak sa Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku, pravilnim izborom sistema održavanja tla direktno se utiče na rast, razvoj i rodnost voćaka.

Trajna obrada zemljišta

U mladim zasadima najčešće se primenjuje trajna obrada zemljišta, odnosno freziranje i održavanje ugara. "U prvim godinama eksploatacije, dok su voćke male, ključno je permanentno uništavanje korova", ističe Bošnjak.

Kako pojašnjava, korovi predstavljaju ozbiljnu konkurenciju za vodu i hraniva, zbog čega mogu značajno usporiti razvoj mladih biljaka.

Prirodno i plansko zatravljivanje

Jedan od mogućih sistema je i prirodno zatravljivanje, odnosno formiranje ledine. Međutim, reč je o manje poželjnom rešenju. "To je najlošija opcija jer korovska flora troši najviše vode i hraniva", upozorava ovaj stručnjak.

Dodaje kako u takvim uslovima voćke često zaostaju u rastu, slabije zametnu plodove ili pak ostaju sitniji. Ističe i kako je u takvim sistemima nužno redovno i pojačano đubrenje.

U savremenim, intenzivnim voćnjacima najčešće se primenjuje plansko zatravljivanje međurednog prostora detelinsko-travnim smešama. Prema rečima našeg sagovornika, takav sistem ima niz prednosti. "Trava se redovno kosi i ostavlja na površini, gde se razgrađuje i obogaćuje zemlju organskom materijom".

Takođe, ove smeše poboljšavaju strukturu zemljišta, smanjuju njegovo zbijanje i omogućavaju lakši ulazak mehanizacije nakon padavina, jer imaju veliki kapacitet za upijanje vode.

Malčiranje i herbicidni pojas

Važan segment održavanja tla je i malčiranje, odnosno zastiranje tla, bilo organskim ili neorganskim materijalima. Ova mera doprinosi očuvanju vlage, smanjenju rasta korova i poboljšanju plodnosti tla.

Na eksperimentalnom polju Fakulteta agrobiotehničkih nauka Osijek radnike smo zatekli upravo za vreme malčiranja. Oni to rade kada trava dostigne visinu od 15-ak cm. Bošnjak ističe kako ova metoda sprečava pčele i druge oprašivače da se spuštaju na cvetove unutar zasada nego ih usmerava direktno na cvet voćki.

"Uloga je sprečiti dominaciju cvetova koji se nalaze u međurednom prostoru", istakao je Bošnjak. Otkrio nam je da pčele baš ne vole miris kruškinog cveta, pa radije lete na one ostale koje se nalaze u voćnjaku poput mrtve koprive, maslačka i belih rada . Takođe, problemi sa oprašivanjem mogu nastati i ako je zasad u blizini polja uljane repice.

Uz malčiranje se u praksi često formira i herbicidni pojas unutar reda voćaka. "On se održava primenom sistemičnih herbicida kako bi se uklonila konkurencija uz samu voćku", pojašnjava dodavši kako upravo takav način održavanja međurednog prostora koristi FAZOS na svom eksperimentalnom polju.

Ističe kako je cilj takvog pristupa da se osiguraju optimalni uslovi za usvajanje vode i hraniva. Dodaje i kako se, umesto hemijskih mera, mogu koristiti mehanička rešenja – mašine s bočnim elementima koji obrađuju zemlju uz stabla bez njihovog oštećenja.

Uzgoj potkultura u voćnjaku

Jedan od sistema održavanja zemljišta je i uzgoj potkultura, odnosno konsocijacija različitih biljnih vrsta unutar voćnjaka. Ipak, ovaj pristup ima niz ograničenja.

"One mogu otežati prolaz mehanizacije i izvođenje agrotehničkih zahvata poput zaštite", upozorava dodavši da takve biljke često troše značajne količine vode i hraniva, čime dodatno konkurišu voćkama.

Izbor sistema održavanja zemljišta zavisi od tipa proizvodnje, starosti zasada i ciljevima proizvođača. Kako ističe Bošnjak, ključ je u pravilnoj kombinaciji mera koje će osigurati optimalne uslove za rast i rodnost voćaka.