Pretraživanje tekstova
I kupina je doživela svojih pet minuta, kako dani budu odmicali očekujemo da će po kilogramu koštati i oko 300 dinara, rekao je Dobrivoje Radović, voćar iz Ivanjice.
Crveno zlato zamenile su kupine, čija sezona uveliko traje, a cena crnih plodova ove godine takođe je dostigla svoj istorijski maksimum. Kreće se oko 200 dinara po kilogramu, a veliku potražanju ovog voća uslovila je nestašica na svetskom tržištu, javlja RINA.
To je veliki korak napred ako se zna da se otkupna cena prethodnih godina kretala u proseku oko 50 dinara.
"I kupina je doživela svojih pet minuta, kako dani budu odmicali očekujemo da će po kilogramu koštati i oko 300 dinara. Meksiko kao najveći proizvođač je podbacio stoga velika potražnja vlada za našim voćem. Biće ovo jedna od najboljih godina, a velika šansa jesu i nova tržišta koja su nam otvorena poput Skandinavskih zemalja", izjavio je za ovu agenciju Dobrivoje Radović, voćar iz Ivanjice.
Nekoliko loših godina rezultiralo je krčenjem mnogih zasada kupina u nišavskom kraju, ali i u selima Istočne Srbije. Površine pod kupinom u Ražnju, inače poznatom po proizvodnji tog voća, u prethodnom periodu smanjene su, kažu, za dve trećine. A jedna dobra godina nije dovoljna da se ta slika promeni, prenosi RTS.
"Ova cena ne može da pokrije troškove koje su imali proizvođači prethodnih godina, ali nadamo se da će sa takvom cenom i dobrim trendom da se nastavi u narednom periodu kako bi proizvođači bili zadovoljni i nastavili da proizvode kupine i proširuju zasade", kaže Zoran Stojanović iz Asocijacije "Malinari Srbije" za Javni servis.
Voćari zadovoljni ovogodišnjom otkupnom cenom kupine, ali i kvalitetom roda
Kako smo pisali pre desetak dana, prve otkupne cene za tu voćnu vrstu kretale su se od 80 do 120 dinara za one koje su gajene na konvencionalan način dok za kupinu iz organskog uzgoja hladnjačari izdvajaju još 30 do 40 dinara.
Po ovoj proizvodnji Srbija je u samom evropskom i svetskom vrhu.
Tagovi
Cena kupine Maksimalna cena Dobrivoje Radović Prinos Krčenje malinjaka Zoran Stojanović
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.