Pretraživanje tekstova
Proizvođači maline su na današnjem sastanku sa ministrima poljoprivrede i trgovine tražili da o problemima u vezi s cenom maline razgovaraju s predsednikom Vučićem i premijerkom Brnabić. Kako tvrde realna cena je 200 din/kg, dok ministar Nedimović napominje da cenu diktira tržište.
Na današnjem sastanku sa ministrima poljoprivrede i trgovine Srbije Branislavom Nedimovićem i Rasimom Ljajićem proizvođači malina zatražili su sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Kako kažu malinari, tema tog sastanka bilo bi rešavanje problema nastalih zbog niske otkupne cene maline.
Kako prenosi Blic, proizvođači malina su još jednom zatražili da nadležne institucije i država pokažu da su "jači od monopola i kriminala". Predsednik "Asocijacije malinara Srbije" Dobrivoje Radović istakao je da proizvođači zahtevaju da se tržište otvori, umesto da njime neko diriguje. Prema njegovoj i oceni drugih proizvođača realna cena maline bi trebalo da bude oko 200 din/kg.
Ministar Branislav Nedimović je nakon ovog sastanka rekao da je veći optimista kada je reč o pronalaženju rešenja nego što je bio posle prethodnih susreta sa proizvođačima i hladnjačarima. On je dodao da se sada nije razgovaralo tonom kojim se pričalo ranije.
Nedimović je obećao da će preneti molbe proizvođača predsedniku Vučiću i premijerki Brnabić u cilju razvoja i opstanka malinarstva. On je takođe napomenuo da će biti provereni svi navodi koji su izneseni na sastanku jer nadležne institucije na to obavezuje vrednost izvoza malina od 270 miliona evra. Ministar poljoprivrede je na kraju napomenuo da tržište određuje cenu maline, dodavši da nadležne institucije treba da spreče eventualne poremećaje na njemu.
Foto: Coleour / Pixabay
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Malina Cena Ministarstvo poljoprivrede Malinari Otkup Cena Aleksandar Vučić Branislav Nedimović Ana Brnabić Rasim Ljajić Hladnjačari Dobrivoje Radović Asocijacija malinara Srbije
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.