Pretraživanje tekstova
Najugroženije je koštičavo voće, jer je ono najosetljivije.
Jugoslav Azdejković, iz Đurevca, jedan je od najvećih proizvođača šljive u topličkom kraju, čiji se šljivik prostire na površini od 11 hektara. Ovih dana pažljivo prati vremenske prilike, zato što mu je prošlogodišnji kasni prolećni mraz uništio sav rod.
On tvrdi da visoke temperature, neuobičajene za januar u Srbiji, nisu uticale na ovogodišnji zasad voća i dodaje da razloga za brigu trenutno nema, jer su pripreme voćnjaka za zimu na vreme obavljene. Zemljište je pođubreno, jesenje prskanje i zaštita voćki urađeni, pa se nada da neće biti neprijatnih iznenađenja.
Kako prenosi RTS, u nebo gledaju i voćari u ariljskom kraju i čačanskom kraju. Tomislav Jelić, iz Miokovaca, na 6 ha gaji jabuke, kajsije, kruške i višnje. Taj voćar svoj zasad svakodnevno obilazi i napominje da u njemu nema bitnih promena. Jelić objašnjava da su najviše ugroženo koštičavo voće jer je ono najosetljivije. Te voćne vrste imaju najmanji period zimskog mirovanja, pa bi do kraja januara trebale da pokažu efekte, koje su izazvale visoke temeperature. On naglašava da eventualno pokretanje vegetacije u ovo doba godine ne bi bilo dobro za voćke.
Milojko Ćirjaković, voćar iz Virova, tvrdi da će trenutna visoka temperatura kod maline i jabuke prouzrokovati vegetaciju i da će rani mrazevi, u ariljskom kraju, skinuti rod kao prošle i pretprošle godine. S druge strane stručnjaci smatraju da toplo vreme nije ugrozilo voće zato što, zahvaljujući dugim i hladnim noćima, još nije krenula vegetacija. Sa tim je saglasan i direktor Instituta za voćarstvo u Čačku - Milan Lukić. On objašnjava da negativne posledice mogu nastupiti ako visoke temperature potraju, pa nakon njih nastpi naglo zahlađenje i niske temperature. Tada može da dođe do izmrzavanja, prvenstveno koštičavih vrsta voćaka.
Lukić preporučuje voćarima da iskoriste ovaj relativno topao vremenski period da završe rezidbu voćaka, koštičavih, jabučastih i svih drugih s obzirom na to da se može očekivati da kasnije vremenske prilike ne dozvoljavaju završetak tih operacija. Na kraju treba reći i to da se zima ne predaje, jer će prema prognozama meteorologa, u drugom delu januara, biti snega i nižih temperatura i tokom dana, a to voću i te kako odgovara.
Foto: Steve Yeaman / Flickr
Izvori
Tagovi
Voće Voćarstvo Srbija Arilje Čačak Toplički kraj Jabuke Maline Koštičavo voće Jabučasto voće Mraz Visoke temperature Agroklub Milan Lukić Instituta za voćarstvo Jugoslav Azdejković Đurđevac Tomislav Jelić Miokovac Milojko Ćirjaković
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.