Pretraživanje tekstova
Kupinari se ove godine bore sa malom otkupnom cenom roda, ali i činjenicom da ponegde kupaca uopšte nema.
Otkupna cena kilograma kupine u Bačkoj pre tri godine bila je 100 dinara, a sada svega 30! Stipan Kaplar iz Plavne je nekada na zasadu od dva hektara mogao da zaradi oko tri miliona dinara, a ove sezone je odlučio da ne beru kupinu, jer se šteta procenjuje na više od stotinu hiljada evra. Prema trenutnoj kalkulaciji, ne može da plati ni radnike.
"Mislim da je ovo postalo sve više da mafija radi posao. Trgovci, prekupci, na tom nivou se nešto dešava. Nije tačno da takva roba ne treba nigde. Sramota je kakvu cenu nam nude! Tu je uloženo para i pare. Berači neće ispod 200 na sat, to je katastrofa. Oko četiri vagona kupine će propasti, jer je prezrela", priča Stipan za RTV.
Slična situacija na istoku zemlje. Međutim, ovde je problem što kupaca - nema. Kupinare iz Trgovišta kod Knjaževca obradovao je dobar i kvalitetan rod, ali ukoliko se ne reaguje brzo, ceo ovogodišnji rod će propasti. Samo u ovom ataru godišnje se proizvede 130.000 kilograma kupina. Ukoliko otkupa ne bude, postoji li alternativno rešenje?
"Pitam se ko je taj što može jedan vagon, to jest 10.000 kilograma, da stavi u burad da to prevri, da kupi šećer, da to odleži. Kupinovo vino zahteva izuzetnu negu da bi bilo kvalitetno. Da se peče rakija, takođe on treba na stotine i stotine kazana rakije da ispeče. To je nemoguće", tvrdi Dragiša Jović iz Trgovišta za RTS.
U Opštini Knjaževac kažu da su spremni da plaćaju skladištenje kupine, ukoliko se nađe hladnjača. Opština je, takođe, u poslednjih pet godina subvencionisala proizvodnju 20 hektara jagodičastog voća.
Povezana biljna vrsta
Autorka
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
U Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Čačak, 11. juna 2026. godine, održano je predavanje pod nazivom „Poluprirodni travnjaci u Srbiji i projekat SMART STEP – klimatski pametni koraci u upravljanju i unapređenju travnjaka“. Dr Du... Više [+]
U Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Čačak, 11. juna 2026. godine, održano je predavanje
pod nazivom „Poluprirodni travnjaci u Srbiji i projekat SMART STEP – klimatski pametni koraci u
upravljanju i unapređenju travnjaka“.
Dr Dušica Ostojić Andrić i Dr Violeta Mandić naučni savetnici Instituta za stočarstvo, predstavile su
stručnjacima PSSS Čačak Erasmus+ projekat SMART STEP (Climate-Smart Steps in Grassland
Management and Improvement), njegove aktivnosti, ciljeve i dosadašnje rezultate, i ukazale na
značaj poluprirodnih travnjaka za održivi razvoj stočarstva, očuvanje biodiverziteta i prilagođavanje
klimatskim promenama. Posebna pažnja posvećena je problemima sa kojima se travnjaci suočavaju
usled depopulacije ruralnih područja, smanjenja stočnog fonda, promena u načinu korišćenja
zemljišta i sve izraženijih klimatskih promena.
Imajući u vidu da PSSS Čačak deluje na području zapadne Srbije, regiona koji zajedno sa centralnom
Srbijom obuhvata najveće površine travnjaka u zemlji, bilo je posebno važno upoznati stručnjake i
savetodavce sa aktuelnim stanjem ovih ekosistema, njihovim potencijalima i mogućnostima održivog
upravljanja. Uloga savetodavnih službi u transferu znanja poljoprivrednim proizvođačima od ključnog
je značaja za očuvanje i unapređenje travnjaka, kao i za jačanje otpornosti stočarske proizvodnje na
klimatske izazove.
Učesnici predavanja su upoznati sa međunarodnim partnerstvom koje okuplja institucije iz Turske,
Austrije, Španije, Poljske i Srbije, kao i sa planiranim rezultatima projekta: obrazovni moduli za
klimatski pametno upravljanje travnjacima, onlajn platforma za obuku stručnjaka, video-podkast
sadržaji i drugi edukativni materijali koji će biti dostupni široj stručnoj javnosti.
Predavanje je završeno diskusijom tokom koje su razmenjena iskustva o stanju travnjaka u regionu,
izazovima sa kojima se suočavaju poljoprivredni proizvođači i mogućnostima primene savremenih
pristupa u upravljanju travnjačkim resursima. Zaključeno je da očuvanje i unapređenje poluprirodnih
travnjaka predstavlja jedan od važnih preduslova za održivo stočarstvo, očuvanje prirodnih resursa i
razvoj ruralnih područja Srbije.