Pretraživanje tekstova
Obzirom da postoji mogućnost uzgoja u kontejnerima ili saksijama, čak ni nadmorska visina nije limitirajući faktor, bar kada je reč o proizvodnji jagodastog voća za svoje potrebe.
Iako je zima zvanično nastupila, u vrtu i voćnjaku uvek ima posla i sezona se ne završava sa periodom koji je pred nama.
Uzgoj brusnica može da bude veoma isplativa ideja čak i uslovima koje već imate. Ipak, bolji rezultati se dobijaju ako se definišu pravi faktori proizvodnje.
O sadnji ove voćne vrste koja je aktuelna, uslovima proizvodnje i potrebnim ulaganjima, razgovarali smo sa Saimom Trako Silajdžić, iz Visokog u Bosni i Hercegovini, koja je diplomirani inženjer poljoprivrede i profesionalno se bavi rasadničarstvom više od 30 godina, kao i prerađivačkom proizvodnjom.
Naša sagovornica već duži niz godina uzgaja i proizvodi sadnice svih vrsta jagodastog voća, uključujući i brusnicu. Da bi jedan proizvodni proces bio uspešan od početka do kraja, potrebno je obezbediti i određene faktore. Agroklimatski uslovi za gajenje brusnice su pogodni jer prema njenim rečima, nema ograničenja u pogledu temperatura.
"Obzirom da postoji mogućnost uzgoja u kontejnerima ili saksijama, čak ni nadmorska visina nije limitirajući faktor, bar kada je reč o proizvodnji jagodastog voća za svoje potrebe", kaže Trako Silajdžić.
Pored navedenih parametara, veoma je važno sagledati i kolika su početna ulaganja i ukupni troškovi, koji su, kako kaže naša sagovornica, visoki, ali se takođe i brzo vrate jer ovo voće prorodi odmah posle sadnje ili relativno brzo, u drugoj godini. Ovo je karakteristično za sve bobičaste voćne vrste.
"U našim rasadnicima mogu se naći u ponudi dvogodišnje i trogodišnje sadnice tako da odmah nakon sadnje prorode".
Sada u ovom periodu je sezona sadnje pa ovaj diplomirani inženjer poljoprivrede savetuje svima onima koji žele da uzgajaju bilo koju vrstu jagodastog voća, da to odmah i urade, odnosno, čim vremenske prilike to dozvole.
"Nastupajući period snega i lošeg vremena, proizvođači mogu da iskoriste za nabavku semena i sadnica, kao i ostalog repromaterijala potrebnog za uzgoj. Januar je pravo vreme za to jer se tada može naći najveći izbor ovih vrsta u rasadnicima i prodavnicama", poručuje naša sagovornica.
Tagovi
Uzgoj brusnice Sezona sadnje Saima Trako Silajdžić Početna ulaganja Sadnice brusnice Sadnja u kontejnerima
Autor
Više [+]
Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.