Dok su se komšije uglavnom odlučile na tarupiranje zasada, porodica Čermak iz Silbaša malinu prerađuje u proizvod koji će moći dugo da skladište i koji na taj način neće izgubiti na kvalitetu.
Ovogodišnja cena maline razočarala je veliki broj voćara. Neisplativost gajenja ove jagodaste voćke naterala je malinare na krčenje zasada i okretanje nekoj drugoj voćnoj vrsti. Retki su poljoprivredni proizvođači koji ne odustaju od gajenja maline, i koji usled niske cene ili nemogućnosti za plasman, plod prerađuju u rakiju. Jedan od ovih malinara je i naš sagovornik Andrej Čermak (20) iz sela Silbaš, koje pripada opštini Bačka Palanka.
Pored toga što je Vojvodina poznata po gajenju ratarskih useva, zbog veće isplativosti gajenja, poslednjih godina malina je sve zastupljenija kultura. Tako je i naš sagovornik sa svojom porodicom prošle godine podigao zasad maline. U ovoj proizvodnji problemi su se javili već u ovoj godini. Otežavajuća okolnost je što su, osim u podizanje zasada, novac investirali i u nabavku berača za maline.
"Od ratarstva ne možeš opstati. Prošle godine smo zasadili oko 2,5ha polane u arendi. Posedujemo i berač za maline. Problem je što nema otkupa za mašinski branu malinu, da bar nešto uloženog izvučemo", priča Čermak.
Prema rečima našeg sagovornika, otkupna cena za ručno branu malinu u ovom kraju je 70-80 dinara za kilogram, dok je u drugim krajevima otkupna cena za mašinsko branu oko 40-50 dinara. Kao što je pomenuto, u ovom kraju otkup mašinski brane maline ne postoji, a ova porodica, kao ni poljoprivrednici iz ovog kraja, nisu u mogućnosti da prevoze malinu do najbližih otkupnih centara.
Dok su se komšije uglavnom odlučile na tarupiranje zasada, ova porodica je odlučila da malinu preradi u proizvod koji će moći dugo da skladište i koji na taj način neće izgubiti na kvalitetu. S obzirom na to da je prva godina rodnosti, ova rakija će se koristiti samo za sopstvene potrebe, ali svakako da razmišljaju o preorijentaciji na ovu vrstu proizvodnje, pre svega zbog toga što se malina ne mora prodati istog momenta kada se ubere.
Andrej je nesebično otkrio tehnologiju, ali i računicu u proizvodnji ove vrste rakije: "Proizvodnja rakije od maline ne razlikuje se mnogo od proizvodnje rakije od drugih vrsta voća. Ubranu malinu sipamo u posude. Neke smo namenski kupili, a neke pozajmili. Malina u ovim posudama stoji dok ne prestane da vri, što je u ovom slučaju oko nedelju do nedelju i po dana. Dodajemo i 3,5-4% šećera, koliko je i dozvoljeno. Od 100 l komine dobije se osam litara rakije sa prepekom. Jačine je oko 18,5 - 19 gradi. Svi koji su je probali kažu da je jako pitka".
Kakvo je stanje na tržištu rakije, ovoj porodici za sada im nije poznato. Gajenje maline je jako skupo i zahtevno, što bi uticalo i da cena ove rakije bude visoka.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka