Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj jagode
  • 29.04.2019. 10:00

Simptomi i suzbijanje bolesti kod jagoda

Stručnjaci naglašavaju da se uspešne hemijske mere zaštite mogu primenjivati samo protiv nekih kategorija gljivičnih bolesti lista i ploda jagode, dok je većina bolesti korena gotovo neizlečiva. Proizvođači prilikom podizanja zasada jagoda moraju biti svesni da je većina danas raširenih i robusnih sorti (madeleine, raurica, idea) vrlo osetljiva na bolesti korena.

Foto: Ana Marić
  • 6.685
  • 51
  • 0

Prema rečima stručnjaka za voćarstvo uspešnu proizvodnju jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, 3 bakterioze i preko 25 vrsta virusa i fitoplazmi. Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Ljiljana Krsmanović, uspešne mere hemijske zaštite mogu se sprovoditi samo protiv nekih kategorija gljivičnih bolesti lista i ploda jagode, dok je većina bolesti korena gotovo neizlečiva. Budući da je dalje najrašireniji oblik uzgoja otvoreni ili uzgoj u plastičnim visokim tunelima, zatim pokriveni uzgoj jagoda na humke s folijom i mekanim cevima za navodnjavanje "kap po kap", proizvođači prilikom podizanja takvih zasada moraju biti svesni da je većina danas raširenih i robusnih sorti (madeleine, raurica, idea) vrlo osetljiva na bolesti korena.

Ako se jagode gaje stalno na istim parcelama problemi bolesti korena su češći

Među najvažnijim gljivicama su uzročnici truleži korena jagoda vrste: Phytophthora, Rhizoctonia, Aphanomyces, Fusarium, Alternaria, Coniothyrium, Phytium, Cylindrocarpon i Verticillium. U manjem obimu te gljivice se nalaze na svim staništima, pa i tamo gde jagode nikad nisu gajene. Gajenje pod folijom i intenzivno navodnjavanje donose pojačane štete od bolesti korena jagoda, pa prilikom izbora staništa za nove zasade prednost uvek dajemo provetrenim i vodopropusnim terenima s većim procentom organske materije. Ukoliko se na istim parcelama jagode češće uzgajaju, problemi s bolestima korena biće učestaliji, a štete veće. Krsmanovićeva podseća na to da je moguća i hemijska sterilizacija površina primenom preparata Basamid G, bar dva meseca pre sadnje jagoda, uz napomenu da proizvođači tu meru izbegavaju zbog visokih troškova.  Obično se simptomi infekcija korena javljaju tokom najtoplijeg dela dana u obliku brzog i iznenadnog uvenuća, smeđe promene boje lišća i potpunog propadanja biljaka.

Kako suzbiti crnu trulež korena jagoda?

Kod nas su najraširenije tamna ili crna trulež korena jagoda koju uzrokuju gljive roda Verticillium, Fusarium i Rhizoctonia. Ukoliko je napadnut manji broj biljaka, najbolje ih odmah odstraniti iz zasada čupanjem. Delimičnu zaštitu daje zalivanje jagoda rastvorom hlortalonila (Daconil 720 SC) ili iprodiona (Kidan SC) (ako zaraza potiče od vrste Rhizoctonia solani), odnosno rastvorom azoksistrobina (Quadris SC) ili tebukonazola (Folicur 250 EW) (ukoliko je koren jagoda napadnut gljivama iz roda Fusarium). U cilju sprečavanja mogućih šteta na korenu jagoda od gljivica roda Phytophthora i Phytium stručnjaci preporučuju potapanje živića jagoda u rastvor propamokarb-hidroksida (Previcur 607 SL). Zbog karantinske vrste Phytophthora fragariae var. fragariae zasade jagoda podignute sadnjom uveženih živića redovno zdravstveno pregledati, a po potrebi odstraniti sve bolesne biljke i naknadno ili parcijalno zasad treba zalivati rastvorom metalaksila (Ridomil Gold MZ i sl.) ili Al-fosetila (Previcur Energy, Aliette WG i slično).

Kako sprečiti antraknozu?

Poslednjih godina sve češće u intenzivnim zasadima jagoda nalazimo simptome antraknoze (Colletotrichum acutatum, C. gleosporioides), uzročnika centralne truleži stabljike i lisne drške, nepravilnih tamnih lisnih pega i ulegnute tamne pegavosti plodova jagoda. Nažalost, većina najčešće gajenih sorti je vrlo osetljiva na pomenuti poremećaj (marmolada, elsanta, miss, arosa, raurica i dr). Većina specifičnih fungicida koje se upotrebljavaju za suzbijanje sive plesni (Botrytis cinerea) ima samo delimično dejstvo na antraknozu jagoda, na primer vinklozolin (Ronilan DF) je efikasan tek 20-30%, fenheksamid (Teldor 500 SC) i pirimetanil (Mythos SC i dr) pokazuju slabiji sporedni efekat na antraknozu 30-40%, a iprodion (Kidan SC) čak 50-60 %. Delimičnu zaštitu daju i svi bakarni preparati, kaptan (Captan WP 50 i drugi) i neki preparati iz IBE grupe (npr. difenkonazol, miklobutanil). Na antraknozu jagoda su mnogo delotvorniji hlortalonil (Daconil 720 SC) i azoksistrobin (Quadris SC). U predhodnim godinama naročito uspešnom na antraknozu jagoda se pokazala kombinacija boskalida i piraklostrobina (Signum DF).

Simptomi i sprečavanje crvene i sive pegavosti?

Među bolestima lišća treba pomenuti crvenu pegavost (Diplocarpon earliana) i sivu pegavost (Mycosphaerella fragariae). U prosečnim godinama i uz preventivnu primenu delotvornih fungicida azoksistrobin (Quadris SC), difenkonazol (Score 250 EC) i bakarnih preparata, pomenute lisne pegavosti ne mogu ugroziti rod jagoda. Crvena pegavost se obično u zasadu jagoda pojavljuje nakon berbe na starijem lišću, a siva pegavost je česta u hladnim i vlažnim prolećnim mesecima na mladom lišću. Lisne pegavosti jačeg intenziteta se javljaju pri uzgoju jagoda na otvorenom u završnim godinama eksploatacije zasada.

Suzbijanje pepelnice u zasadima jagoda

Pepelnica jagoda (Sphaerotheca macularis, S. aphanis) naseljava donju lisnu stranu, tako da se zaraženo tkivo uvija na gore, a ivični deo naličja pocrveni. Za razliku od drugih biljnih pepelnica površinski micelijum je na jagodama vrlo retko vidljiv, a najvažniji ekološki uzročnik ranije pojave pepelnice u jagodama je visoka vlažnost vazduha. Stoga se pepelnica brže razvija i stvara veće štete pri uzgoju jagoda u zaštićenom prostoru (u visokim tunelima, plastenicima, staklenicima). Često je moguća i zaraza još mladih i zelenih plodova, nakon čega se njihov oblik menja zbog neravnomernog rasta zdravog i napadnutog dela. Upravo zbog toga napad pepelnice na jagodama mnogi poistovećuju s fiziološkim poremećajima zbog nepravilnog đubrenja. Pepelnicu vrlo dobro suzbijaju fungicidi iz grupe strobilurina, (npr. Quadris* SC, Signum DF), a u nekim razvijenim zemljama se protiv pegavosti i pepelnice nakon berbe koriste još difenkonazol (Score 250 EC), penkonazol* (Topas 100 EC) .

Među bolestima plodova jagode svakako je najopasnija siva plesan (Botrytis cinerea). Pored sive plesni zadnjih se godina pojavljuje i ranije opisana antraknoza ili tamna pegavost plodova (Colletotrichum). Tokom vrlo kišovitih leta pri kraju berbe plodove jagoda naseljavaju i druge gljivice: npr. Mucor, Fusarium, Trichotecium, Alternaria, Rhizopus i Penicillium.

Simptomi sive plesni jagoda

Siva plesan (Botrytis cinerea) pored plodova napada i druge biljne organa, poput cvetova jagoda ili izdanaka malina. U zasadima s loše uređenim vodenim režimom pojava plesni na cvetnim organima jagoda je učestalija. U svakom slučaju je najopasnija u vreme početka dozrevanja plodova. Na cvetnim organima napadnuto tkivo prvo posivi, ubrzo potamni, a za nekoliko se dana u uslovima vlažnog vremena razvija karakteristična siva prevlaka, po čemu bolest zovemo siva plesan. Pri uzgoju jagoda na otvorenom štete od sive plesni su veće jer je zasad duže vlažan nakon kišnog perioda. Međutim, zbog visoke vlažnosti vazduha u zaštićenim prostorima, siva plesan nije ništa manje opasna pri uzgoju jagoda u visokim tunelima, plastenicima ili staklenicima.

Čime suzbijati sivu plesan?

Stručnjaci savetuju da se pri pojavi sive plesni najpre odstrane svi zaraženi plodovi iz zasada, naročito ukoliko dozrevanje jagoda i berba traju duže. Hemijsku intervenciju na sivu plesan koristimo barem dvaput od početka rasta do početka cvetanja, na primer hlortalonil (Daconil 720 SC) i azoksistrobin (Quadris SC). Od početka cvetanja do berbe preventivno koristimo specifične botriticide, kao što su fenheksamid (Teldor 500 SC), vinklozolin (Ronilan DF), ciprodinil i fludioksonil (Switch WG) ili boskalid i piraklostrobin (Signum DF). Njih primenjujemo naizmenično u prosečnim razmacima 10-14 dana, uz poštovanje propisane karence.
 


Povezana biljna vrsta

Jagoda

Jagoda

Sinonim: - | Engleski naziv: Strawberry | Latinski naziv: Fragaria L.

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60 % vode,  može biti i do 12 % šećera kao i vitamina C od 24 - 97 mg %. Cveta više puta... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Jagoda Bolesti Simptomi Suzbijanje Lečenje Trulež korena Antraknoza Crvena pegavost Siva pegavost Pepelnica Botritis


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.