Pretraživanje tekstova
Elementarna je nepogoda osobito zadesila voćarski kraj i očekuju se veliki gubici u izvozu. Čitava je godišnja proizvodnja trešnji i jagoda izgubljena.
Očekuje se da će poplave koje su nedavno pogodile Srbiju, svoj odraz imati i na izvoz voća, osobito trešnji i jagoda. Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta Beograd, rekao je za portal Biznis i finansije da su poljoprivredne kulture u poplavama direktno pogođenim područjima potpuno uništene. Budući da je elementarna nepogoda osobito zadesila voćarski kraj, očekuju se gubici u izvozu. Napominje da je čitava godišnja proizvodnja trešnji i jagoda - izgubljena.
Profesor Ševarlić napominje da se očekuju i prve zvanične procene štete, a trenutno je procenjeno nekoliko miliona evra gubitka ovogodišnjeg izvoza. Osim štete na uništenim zasadima, trošak će predstavljati i potreba za ponovnom setvom ratarskih kultura. Poplave su veliku štetu izazvale i u stočarstvu, osobito svinjogojstvu. "Srbija je već nekoliko puta bila pogođena velikim poplavama, a učestalost se nepogoda može očekivati iu budućnosti", napominje Ševarlić te ističe da je u sledećem periodu neophodno da država izradi priroritet postojećih infrastrukturnih projekata.
Ekonomist Saša Đogović, problematiku je izneo sa finansijske strane, napominjući da će se ovogodišnja elementarna nepogoda odraziti i na slabljenje kupovne moći stanovništva, budući da se očekuje da će cene voća i povrća otići "u nebo". Đogović očekuje i smanjenje procenjenog BDP - a te probijanje ciljane godišnje inflacije od 4,5 odsto.
Osim useva, na pogođenim su područjima stradala preduzeća, a veliku su štetu pretrpele i saobraćajnice. Poljoprivredni proizvođači i ostali nastradali u nedavnim poplavama, iščekuju jul i rebalans budžeta, prilikom čega se očekuje odluka o novčanoj podršci za sanaciju nastradalih područja.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Poplave Srbija Izvoz Štete Proizvodnja Jagode Trešnje BDP Kupovna moć Miladin Ševarlić Saša Đogović Elementarna nepogoda Sanacija
Autorka
Više [+]
Marina je urednica u Agroklubu, specijalizovana za agrobaze. Diplomirani je magistar agronomije.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.