Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja trešanja
  • 23.07.2018. 14:00

Šta uzrokuje pucanje plodova trešnje?

Plodovi trešanja mogu da ispucaju zbog različitih razloga. Evo nekoliko objašnjenja stručnjaka zašto se to događa.

Foto: Flickr / bm.iphone
  • 426
  • 19
  • 0

Prema rečima Biljane Nikolić, iz PSSS Smederevo, na pucanje plodova trešnje utiče mnogo faktora. Sa jedne strane, to su osobine ploda, kao što su: krupnoća, anatomska građa pokožice, čvrstoća mesa, osobine kutikule, veličina i gustina stoma, osmotska koncentracija soka ploda, faza razvoja ploda, a sa druge strane, na pucanje plodova utiču faktori spoljašnje sredine: količina i trajanje padavina i temperatura.

Krupniji plodovi podložniji pucanju

Krupnoća ploda - smatra se da su krupniji plodovi osetljiviji na pucanje od sitnijih. Takođe, plodovi sa stabala koja su više rodila manje pucaju, što se može objasniti time pto su oni sitniji u poređenju s plodovima sa stabala koja su dala niži prinos.

Čvrstoća mesa - generalno se smatra da su sorte trešnje sa čvršćim mesom osetljivije na pucanje ploda u odnosu na sorte sa mekim mesom. Ustanovljena je značajna pozitivna korelacija između čvrstoće mesa i stepena pucanja ploda. Međutim, postoje i mnoga odstupanja od tog pravila. Sorte regina, kapins, koje imaju čvrsto meso, manje su osetljive na pucanje ploda, dok su sorte primavera i lionska rana, sa mekim mesom, vrlo osetljive na pucanje.

Elastičniji plodovi trešnje otporniji na pucanje

Osobine pokožice - na pucanje ploda utiču i neke osobine pokožice, poput elastičnosti, veličina ćelija epidermisa, osobine stoma i kutikule. Sorte trešnje koje imaju izraženiju elastičnost pokožice su manje sklone pucanju ploda. Međutim, za sada ne postoje metode pomoću kojih bi se precizno mogla izmeriti elastičnost pokožice. Ustanovljena je značajna pozitivna veza između veličine ćelija epidermisa i stepena pucanja ploda. Ona je bila najjača kod ćelija koje se nalaze na vrhu ploda.

Kutikula ima zaštitnu ulogu jer sprečava prodor vlage

Smatra se da na pucanje ploda utiču i neke osobine stoma, kao što su broj, raspored i veličina. Kutikula se nalazi na površini epidermisa pokožice i ima zaštitnu ulogu. Ona predstavlja barijeru koja sprečava ulazak vode u plod i gubitak vode iz ploda. Kutikula je izgrađena od kutina (90-99%) i voska (1-10%). Iako je učešće voska u građi kutikule malo, on ima daleko veću ulogu kao barijera za ulazak i izlazak vode iz ploda. Utvrđeno je da su sorte trešnje sa većom debljinom kutikule manje osetljive na pucanje ploda.

Kutikularne frakture nastaju mesec dana po zametanju ploda

Na pokožici plodova trešnje se javljaju sitne kutikularne frakture, nevidljive golim okom. Pretpostavlja se da su one glavna mesta kroz koja voda ulazi u plod i odakle počinje pucanje pokožice. Te frakture se mogu javiti u ranoj fazi razvoja ploda, oko mesec dana nakon zametanja. Visoka vlažnost zemljišta i vazduha, kao i neredovna obezbeđenost stabala vodom podstiču njihovo formiranje. Pojava i razvoj kutikularnih fraktura zavise od sorte i podloge. Te mikrofrakture stvaraju uslove za pojavu truleži plodova trešnje nakon berbe.

Osmotski efekti manje krivi za pucanje

Osmotska koncentracija soka ploda (sadržaj rastvorljive suve materije), takođe, utiče na pucanje plodova. Ukoliko je ona veća, pucanje je izraženije. Tu tvrdnju potkrepljuje i činjenica da je pucanje najizraženije na vrhu ploda, koji se odlikuje i najvećim sadržajem šećera. Međutim, navodi se da između sadržaja rastvorljive suve materije i pucanje ploda u većini slučajeva postoji slaba veza i smatra se da osmotski efekti imaju manju ulogu u pucanju ploda u odnosu na druge faktore.

Osetljivost na pucanje 10-25 dana pre berbe

Faza razvoja ploda - u većini slučajeva pucanje se javlja pri kraju treće faze razvoja ploda (intezivan rast i sazrevanje). Kod pojedinih sorti pucanje se može javiti i ranije, na početku treće faze, dok su plodovi još zeleni (na primer kod sorti van i lambert). U naučnoj literaturi se navodi da osetljivost na pucanje počinje 10-25 dana pre berbe u zavisnosti od sorte i povećava se do optimalnog datuma berbe. Faktori spoljašnje sredine.

Ujutru najveća osetljivost

Na pucanje plodova značajan uticaj imaju količina i trajanje padavina i temperatura. Pucanje je direktno srazmerno količini padavina i dužini trajanja vlaženja plodova. Povećanjem temperature u rasponu 10-40°C linearno se povećava pucanje plodova. Osetljivost plodova na pucanje je najveća ujutru, kada je najveći turgor plodova, a značajno se smanjuje u toku najtoplijeg dela dana, ukoliko je dan bez padavina. Visoke temperature u kombinaciji sa vetrom i suvim vazduhom utiču na smanjenje turgora plodova i tako smanjuju rizik od pucanja plodova. Sa druge strane, faktori koji utiču na smanjenje transpiracije, kao što su visoka relativna vlažnost vazduha i tiho vreme, bez vetra, povećavaju pojavu pucanja plodova.


Povezana biljna vrsta

Trešnja

Trešnja

Sinonim: - | Engleski naziv: Cherry | Latinski naziv: Prunus avium L.

Trešnja se gaji za potrošnju u svežem stanju, manji broj gaji se samo radi prerađevina (kompoti, džemo­vi, marmelade, sirovina za konditorsku industriju), a najmanje se gaje... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Trešnja Plodovi Pucanje Zaštita Biljana Nikolić


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.