Pretraživanje tekstova
Temperature iznad 10 ili 15ºC doprinele su ponovnom pokretanju vegetacije i pojavi novih listova i cvetova. Kako pomoći sadnicama i mladim stablima?
Visoke temperature u oktobru i novembru su doprinele listanju i cvetanju sadnica koje smo zasadili, ali i starijih stabala. Koštičave voćne vrste su najosetljivije. Često se dešava da se zbog izmrzavanja osuše sadnice i mlada stabla kajsije i breskve. Šljive i višnje bolje podnose ovakve vremenske prilike. Jabučaste vrste su nešto otpornije.
Nakon opadanja listova biljke su usvojile potrebne količine hranljivih materija koje su im neophodne da prezime. Međutim, nije došlo do pada temperature i hlađenja biljaka, odnosno zimskog sna. Temperature iznad 10 ili 15ºC doprinele su ponovnom pokretanju vegetacije i pojavi novih listova i cvetova.
Osim toplote, ovoj pojavi doprinose izloženost lokacije i sortiment. Voćnjaci na južnim padinama su češće pogođeni, jer se stabla zagrevaju zbog izloženosti sunčevim zracima. Neke voćne i ukrasne vrste imaju kratak period mirovanja i na to treba obratiti pažnju.
Dodatno će kod mladih sadnica problem zakomplikovati neadekvatno i dugotrajno čuvanje u prostoru gde je dovoljno svetlo, toplo i da koren ima dovoljno vlage. U takvim uslovima sadnica se aktivira i dolazi do preuranjenog buđenja pupoljaka.
Sadnice i mlada stabla koja olistaju i procvetaju će biti u velikoj opasnosti da izmrznu tokom zime.
Kod starijih stabala dolazi do poremećenog ciklusa rodnosti i smanjenog prinosa, ali i pored štete mogu da prezime.
Obim štete zavisi u kojoj meri je došlo do listanja, cvetanja i kolanja biljnih sokova u unutrašnjosti stabla. Što su ti procesi intenzivniji, to je veća opasnost od izmrzavanja.
Krečenje stabla može pomoći, jer će bela boja da odbije sučeve zrake i sporije će doći do zagrevanja.
Malč koji dodate oko stabla će ublažiti delovanje negativne temperature. Najbolje je iskoristiti organske materije poput opalog lišća, seno, slamu, kompost, humus i slično. Postoji opasnost od napada glodara koji vole ovakva skrovišta. Pomaže folijarno tretiranje đubrivom bogatim kalijumom i fosforom.
U najgorem scenariju sadnice iskopati zajedno sa korenovom balom, zemljom oko korena, i posaditi u kantu ili veću posudu. Smestiti u podrum ili drugu prostoriju gde neće izmrznuti, ali gde su temperature niže, i čuvati do proleća. Povremeno proverite u kakvom je stanju sadnica, da nema štetočina, bolesti i po potrebi slabije zaliti.
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?