Pretraživanje tekstova
Glavni cilj letnјe rezidbe je postizanje prozračne krošnje, kako bi sunce prodrlo što dublje do centralne provodnice i time se omogućilo kvalitetno odrvenjavanje jednogodišnjih izboja, koji se nalaze duboko u krošnji voćke.
Letnja rezidba trešanja ili zelena rezidba može da se obavlja odmah nakon završetka berbe, pa sve do kraja septembra, dnosno u dva-tri navrata pa i više, kako bi stres voćke sveli na što manju meru.
Glavni cilj letnјe rezidbe je postizanje prozračne krošnje, kako bi sunce prodrlo što dublje do centralne provodnice i time se omogućilo kvalitetno odrvenjavanje jednogodišnjih izboja, koji se nalaze duboko u krošnji voćke. Veći deo onih grana koje sprečavaju prodor svetla u unutrašnjost krošnje trešanja, rezidbom se uklanja.
Preterana zasenjenost dubine krošnje trešanja izaziva propadanje i gubitak listova, te odumiranje, odnosno sušenje izboja, ogoljavanje unutrašnjosti krošnje i seljenje vegetacije i roda na rubove krošnji trešanja, što nije dobro iz više razloga, savetuje Marijan Mavračić dipl. ing. agr.:
Kod letnјe rezidbe trešanja, uglavnom umerenom rezidbom, nastojimo da smirimo voćke da ne idu u drugi porast, to jest izbegavamo podsticanje vegetativnog porasta. Cilj nam je i da se sva hraniva tada troše na zametanje rodnih pupoljaka, zatim dobro odrvenjavanje jednogodišnjih izboja u dubini krošnji i čuvanje dovoljne količine rezervnih hraniva, kako u nadzemnom, tako i u podzemnom delu voćaka za jesen i naročito za zimu.
Ako sve te uslove zadovoljimo, trešnja će ući u zimu sa dovoljnom zalihom rezervnog hraniva, a to je vrlo važno za proleće, to jest za novu vegetaciju.
Ovde je svakako potrebno još spomenuti, a što nije direktno vezano na letnju rezidbu, da je potrebno kroz celo vreme vegetacije, dakle i nakon berbe, sprovoditi adekvatnu zaštitu trešnje protiv bolesti i štetočina, zatim navodnjavanje sa fertirigacijom, kao i folijarnu prihranu odgovarajućom kombinacijom đubriva, zavisno od fenofaze.
Isto tako je vrlo važno povremeno dodati i odgovarajuću dozu biljnih hormona i aminokiselina da bi se ublažio stres uzrokovan enormno visokim temperaturama.
Foto: jingoba / Pixabay
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.