Na osnovu zasada šljiva koji je kasnije podigao, od države je ostvario povraćaj sredstava u visini od 60 posto za kupovinu prskalice, creva za navodnajvanje i podrivač.
Zasad šljiva Zorana Đorića, iz sela Sveta Petka kod Bujanovca, odoleo je i poslednjem ovogodišnjem mrazu tako da će, ukoliko vremenske prilike budu pogodovale voćkama do berbe, moći da računa na zadovoljavajući rod. On je kao i svake i ove godine ozbiljno ušao u proces proizvodnje voća.
Njegov sin je na vreme orezao zasađene sadnice, a on obavio zimsko prskanje. Posle cvetanja voćke je zaštito od insekata i okosio travu između stabala. Ukoliko primeti razvoj gusenica na listu protiv njih će primeniti još jedan tretman zaštite.
Naš sagovornik je ovaj zasad na 40 ari podigao pre skoro 16 godina i to zahvaljujući sadnicama koje je u to vreme njegova opština besplatno donirala ljudima koji su želeli da na njihovom području podignu nove zasade voća. Jedini uslov za dobijanje sadnica je bio da pohađa petnaestodnevni kurs na kome je imao priliku da nauči kako se sade, neguju i beru šljive.
Čim je čuo za ovaj projekat on je odmah požurio da se prijavi. Vrlo brzo potom svoje mesto je na predavanju ustupio svom osamnaestogodišnjem sinu koji je prošao celokupnu obuku. Za sve polaznike organizovana je i praktična obuka na imanju tadašnjeg "Delišes-a" u Vladičinom Hanu gde su od njihovih stručnjaka mogli da nauče još neke cake koje se odnose na ovu proizvodnju.
"Sve što smo tamo naučili primenili smo i u sadnji. Rupe za voćke kopali smo široke 50, a duboke 70 santimetara. U sve njih stavili smo naš stajnjak pomešan sa zemljom. U tako pripremljen rupe sadili smo sadnice koje smo gazili nogama i zatrpavali zemljom”, kazuje Zoran ističući da je svaka od njih bila zasađena u visini kalema, a potom dobro polivena vodom, u proseku od 20 do 30 litara po sadnici.
Zahvaljujući valjano odrađenom poslu i sadnicama koje su bile odličnog kvaliteta, od četiristo zasađenih stabala šljiva stenlej, čačanke, rodne i čačanke lepotice, morao je da presadi samo dvadesetak. Posle toga je kupio i creva za instaliranje sistema za navodnjavanje, podrivač i prskalicu za koje je na osnovu zasađenog zasada od države ostvario povraćaj uloženih sredstava u iznosu od šezdeset procenata. U neposrednoj blizini svog zasada napravio je i bazen za sakupljanje vode kako bi mogao da ih redovno zaliva.
"Sve izvedene radove u voćnjaku kontrolisala je specijalna komisija”, ističe Zoran i naglašava da su njegove šljive posle druge godine od sadnje prorodile.
I danas u rodnoj godini najbolje prinose dobija od čačanke rodne i čačanke lepotice. Plodove bere zajedno sa svojom porodicom potpomognutom najbližom familijom. Tako je pretprošle godine ispekao oko 160 kazana rakije i pri tome prodao negde oko tri tone šljive svojim standardnim mušterijama. Rakiju peče zajedno sa suprugom Ružicom koja poseduje veliki majstorluk za ovu vrstu posla.
"Prošle godine nismo pekli rakiju od šljive jer ih je mraz obrao pre vremena. Rakiju ne prodajem jer je cena od oko 800 dinara po litru veoma niska”, priča Zoran.
Svake godine on zaliva svoj zasad voća. Vodu do voćnjaka doteruje iz svog bunara, a koja iz bazena kroz sistem za navodnjavanje kap po kap dolazi do svake sadnice. Najveći broj zalivanja obavi tokom maja i juna meseca kada dva puta nedeljno puni bazen vodom. To mu ne predstavlja neki veliki problem jer u bunaru ima vodu u visini od deset metara. Pomoću cisterne zaliva i mlad voćnjak koga im na 10 ari, a u kome se odlično razvijaju kruške, jabuke i šljive.
Foto prilog
Tagovi
Autorka