Jesenja jetva ove mahunarke se preporučuje u krajevima sa blažom klimom, dobrom drenažom zemljišta i stabilnijim snežnim pokrivačem koji štiti od golomrazice. Uz dobar izbor sorti, pripremu tla i zaštitu, možete uspeti i u hladnijim područjima.
Vreme je za setvu ozimog graška za ranu prolećnu berbu, kaže kalendar radova za oktobar. I zaista, mnogi od vas su ga već posejali. I sama razmišljam o setvi, ali sam do sada često imala problema sa jesenjim rokovima.
Naime, zemljište u oktobru, na mom području, često još uvek bude suvo i teško za obradu pre setve. Kada napokon padne kiša, brzo dođu hladni dani koji se kasnije smenjuju sa neuobičajeno visokim temperaturama u novembru ili čak decembru. Grašak nikne, a onda ga "ošuri" golomrazica - suva zima, bez snega i sa vrlo niskim temperaturama.
Zbog toga sam odlučila da ga uvek sejem sijati proleće jer, kada seme dođe u toplu zemlju, vrlo brzo nikne i sazre za berbu gotovo u isto vreme kao jesenji.
Jesenja setva ove mahunarke se preporučuje u krajevima sa blažom klimom, dobrom drenažom tla i stabilnijim snežnim pokrivačem koji štiti od golomrazice. Proletna setva sigurniji je izbor za kontinentalne delove sa izraženim mrazevima bez snega, kao i na teškim i suvim zemljištima u oktobru.
Ako se ipak odlučite za jesenju setvu, možete pokušati i u hladnijim područjima. U slučaju da ne uspete, uvek ga možete ponovo posejati na proleće.
Nije svaka sorta pogodna za jesenju setvu. Na našem je području najpoznatiji Čudo Amerike, ali njega je najbolje sejati u rano proleće.
Najpoznatije i najotpornije sorte za prezimljavanje na gredicama su Meteor, Feltham First i Mali Provansalac.
Reč je o niskim i ranim sortama sa glatkim zrnom koje dobro podnose niske temperature i ne rastu previsoko pre zime što je važno u slučaju jakih vetrova.
Seme graška počinje da klija već na vrlo niskim temperaturama zemljišta, od 3 do 5°C, a idealna je između 8 i 12°C. Kada je reč o temperaturi vazduha, ona bi trebala da bude oko 10 do 15°C.
U slučaju da je zemlja toplija, prebrzo će nići, razviti veliku zelenu masu pre zime, a onda i jače stradati na prvom jačem mrazu. Cilj je da biljka do zime razvije jak koren i da naraste najviše do 5 cm. Idealno je da ostane u fazi izdanka, jer će tako najlakše podneti mraz do -5°C, čak i bez snega ili malča.
U jesen ga treba sejati nešto dublje nego u proleće, na dubinu od 5 do 7 cm. Dublja setva štiti seme od jakih minusa u slučaju da nema snega, kao i od ptica - najčešće vrana.
Da bi nas štitile od štetnih insekata leti, hranite ptice zimi - kako?
Pre same setve zemljište dobro pripremite, rastresite, ali pripazite na drenažu jer ova povrtarska kultura ne podnosi stajaću vodu. Ako je vaše tlo teško i zadržava vlagu, razmislite o setvi na povišenim gredicama.
Suvi, hladni vetrovi uz nisku temperaturu mogu oštetiti biljku, posebno ako previše naraste. Zato je najbolje malčirati ga. Kada biljčice niknu par centimetara, međuredni prostor prekrijte slamom, suvim lišćem ili kompostom kako biste zaštitili koren od smrzavanja.
Takođe, prekrivanje laganim belim agrotekstilom stvara prijatnu mikroklimu, štiti mlade izdanke od pucanja zbog jakog mraza i vetra, a ujedno propušta svetlost i vlagu. U slučaju da na njega padne sneg, budite bez brige. Sneg preko platna stvara dodatni toplotni omotač, a mladi, niski grašak dovoljno je savitljiv da izdrži njegovu težinu. Jedino na šta treba pripaziti jeste da platno dobro učvrstite na rubovima i da u rano proleće, čim krene u bujan rast, skinete agril kako bi biljke dobile vazduha i prostora.
Posejano seme graška prava je poslastica za vrane, golubove i druge ptice koje zimi teže nalaze hranu. Ja ga iz tog razloga gusto sejem i na proleće, da se i one malo počaste. Treba imati na umu da se one osim semenom, često hrane i mladim izdancima.
Osim što ćete ga posejati nešto dublje, najbolja i najsigurnija zaštita je postavljanje mreže protiv ptica ili prekrivanje gredice već spomenutim agrotekstilom sve dok dobro ne nikne i ne učvrsti se.
Takođe, nad redove možete postaviti grane koje će onemogućiti pticama da dođu do površine tla.
Imajte na umu da su ptice naši saveznici u vrtu pa je korisno napraviti hranilište sa semenkama kako bi imale dovoljno hrane i da ne bi morale da zavise od graška.
Tagovi
Autorka