Leto će nas ošinuti repom, što znači da će vlaga ovih prvih kiša verovatno brzo ispariti, pa to svakako treba imati na umu kod setve i sadnje.
Nakon izuzetno sušnog i vrelog avgusta koji je iscrpeo i zemlju i baštovane, septembar stiže kao priželjkivano olakšanje. Prve kiše koje su, istina, tek osvežile ispucalu zemlju, ipak signaliziraju početak jesenje sezone. Ipak, pregled vremenske prognoze koju lično pratim na dnevnom nivou poziva na oprez.
Meteorolozi najavljuju natprosečno topao septembar, uz još vrelih dana, sa temperaturama iznad 30 °C, posebno nakon ove nedelje, dok će raspored padavina biti neravnomeran. Narodski rečeno, leto će nas ošamariti repom, što znači da će vlaga od ovih prvih kiša verovatno brzo ispariti, pa to svakako treba imati na umu prilikom setve i sadnje.
Septembar je zapravo ključni jesenji mesec u baštovanstvu. Temperatura vazduha bi nakon 10. u mesecu trebalo da padne, dok će zemlja i dalje ostati prijatno topla, što će, uz dovoljno vlage, ubrzati klijanje semena i ukorenjavanje mladih biljaka.
Sada sejemo povrće kratke vegetacije koje ćemo brati pre prvih mrazeva, ali i otporne vrste koje će prezimiti u lejama i biti spremne za berbu u rano proleće.
Glavne zvezde septembarske setve su lisnato i korenasto povrće. Direktno u leje sejemo matovilac, spanać, blitvu, rotkvice, rukolu i zimsku salatu.
Takođe, rasad kupusnjača poput brokolija, karfiola ili kelja može se još prvih dana septembra posaditi u krajevima sa blažom klimom, dok se u kontinentalnim predelima sadnja kupusnjača privodi kraju jer im je potrebno vreme da formiraju glavice pre jačih mrazeva.
Posebnu pažnju treba obratiti na vreme setve, jer prerana setva određenih kultura donosi više štete nego koristi. Spanać i matovilac posejani na velikim vrućinama i jakom suncu mogu brzo otići u cvet ili neujednačeno nići. Isto važi i za zimsku salatu jer, ako se poseje prerano i previše izraste pre mrazeva, teže će preživeti zimu.
S druge strane, rotkvice, rukola, spanać kratke vegetacije i pojedine brzorastuće sorte azijskog lisnatog povrća još uvek mogu dati bogatu berbu pre nego što zima pokuca na vrata, pod uslovom da im obezbedimo redovnu vlagu u fazi nicanja.
Kada je reč o luku i belom luku, svakako sačekajte oktobar. Sada možete obaviti đubrenje i malčiranje leja na kojima planirate da ih sadite.
Večno pitanje mnogih baštovana jeste da li treba sejati i saditi pre ili posle kiše. Najbolji odgovor leži u zlatnoj sredini, pa tlo pripremite, a biljke posejte i posadite neposredno pre najavljene slabe kiše. U slučaju najave pljuska, sačekajte da se zemlja malo prosuši.
Dakle, setva u suvu, prašnjavu zemlju pre jakog pljuska i obilne kiše može dovesti do stvaranja tvrde pokorice kroz koju mlade klice ne mogu da se probiju, ili kiša jednostavno može isprati sitno seme matovilca i rukole. Ako sejete nakon kiše, zemlja je fino vlažna, pogodna za obradu i pruža savršeno okruženje za brzo klijanje.
Nega biljaka u septembru u velikoj meri zavisi od stanja zemljišta. Kišu koja je pala zemlja je doslovno upila, a dublji slojevi zemlje u mnogim krajevima još su uvek suvi. Zato je zastiranje, odnosno malčiranje leja slamom, suvim lišćem ili pokošenom travom, presudan korak. Malč čuva dragocenu vlagu, sprečava stvaranje pokorice i održava temperaturu zemljišta stabilnom.
Mlade biljke treba zalivati rano ujutru, direktno u zonu korena, izbegavajući kvašenje listova.
Toplo i vlažno vreme u septembru stvara idealne uslove za razvoj bolesti i pojavu štetočina. Povećana jutarnja rosa i topli dani pogoduju razvoju pepelnice na preostalim tikvicama i krastavcima, kao i plamenjače na paradajzu i paprici.
Od štetočina, mlade rasade kupusnjača i tek izniklu rukolu napadaće buvači, kojima izuzetno odgovara suvo i toplo vreme. Otkrićete ih po sitnim, okruglim rupicama na listovima. Protiv njih pomaže održavanje vlažnosti zemljišta i prekrivanje leja zaštitnim agrotekstilom.
Smrdibube će, nažalost, nastaviti da prave štetu i u ovom periodu, a kako biste ih sprečili da napadaju gajene biljke, ostavite im po koji grm lobode ili drugog korova, na kojima će se zadržavati. Pregledajte listove mladih biljaka i uklanjajte njihova jajašca.
Stenice vam uništavaju povrće - postoji "streptomicin" i za njih
Takođe, nakon kiše iz svojih skrovišta izlaze puževi golaći, gladni mladih izdanaka matovilca i salate, pa je redovno ručno sakupljanje ili postavljanje prepreka u ovom periodu neophodno.
Dok planiramo i sejemo za jesen i zimu, septembar donosi i obilje plodova iz prolećne i letnje setve. Iz bašte u septembru intenzivno beremo paradajz, papriku, patlidžan, tikvice i boraniju. Sazrevaju i krastavci posejani u julu, kao i bundeve i hibridne tikve koje polako dobijaju svoju konačnu boju i čvrstu koru. Zalivajte po potrebi, posebno boraniju i krastavce.
Isto tako, vade se kasni krompir, šargarepa, peršun i cvekla posejani krajem proleća ili tokom leta.
Najveće greške koje baštovani prave u septembru najčešće su povezane sa opuštanjem nakon letnjih vrućina. Mnogi pretpostavljaju da je jedna dobra kiša dovoljno natopila zemljište za ceo mesec, zaboravljajući da topli septembarski vetar i sunce brzo isuše površinski sloj u kojem se nalazi tek posejano seme.
Druga česta greška jeste prerano odustajanje od bašte i ostavljanje leja praznim ili zaraslim u korov. Zemljište nikada ne bi trebalo da ostane golo, pa ako na nekim delovima više ne planirate da sadite povrće, posejte biljke za zelenišno đubrenje, poput bele slačice ili stočnog graška, koje će obogatiti zemlju za naredno proleće.
Zemljište vam je pretvrdo poput betona? Napravite ovaj potez pre jesenjih kiša
Takođe, izbegavajte prekomerno prihranjivanje biljaka azotnim đubrivima u septembru, jer prebujna i sočna tkiva postaju osetljiva na prve jesenje mrazeve.
Naoružajte se strpljenjem, dobro pripremite zemljište i prilagodite se vremenskim prilikama, pa bi vam septembar mogao postati najproduktivniji mesec u bašti, koji će vas blagosloviti obiljem svežeg povrća tokom cele jeseni i zime.
Tagovi
Autorka