Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bio goriva
  • 15.11.2018. 12:00

Bio briketi i bio peleti - goriva nastala od biljnog materijala

Korišćenje bio briketa i bio peleta značajno ublažava emisiju štetnih gasova u atmosferu.

Foto: Pixabay / mikegi
  • 833
  • 36
  • 0

Briketi (naslovna fotografija) predstavljaju komprimirano čvrsto gorivo koje se proizvodi od nadzemne biomase energetskih useva, ali i od drugog biljnog materijala, kao što su žetveni ostaci (slama, kukuruzovina, oklasci, ječma, sirka, otpaci šećerne trske, ljuske orašastih plodova, otpadaka pri obradi drveta i sl.).

Načini korišćenja briketa su sagorevanje u kotlovskim postrojenjima radi zagrevanja stambenih zgrada i privrednih objekata i njihovo sagorevanje u termoelektranama radi dobijanja električne energije iz vodene pare.

Bio briketi ispuštaju manje ugljendioksida

Iako proizvedeni od raznovrsnog biljnog materijala, bio-briketi imaju manje količine nepoželjnih supastanci od čvrstih fosilnih goriva. Iz tog razloga podesniji su za sagorevanje od uglja, zbog smanjene ukupne emisije štetnih gasova. Bio-briketi su dobijeni od biljaka koje su prošle ciklus fotosinteze, što umanjuje efekat staklenika. Bio-briketi u atmosferu ispuštaju manje ugljendioksida za 13,8-41,7%, sumpornih oksida za 11,1-38,5% i značajno manje azotnih oksida u odnosu na ugalj, što pozitivno utiče na smanjenje efekta staklenika.

Poštujući Kjoto protokol (Kyoto Protocol), zemlje koje su najveći zagađivači bi povećanim korišćenjem bio-briketa značajno ublažile emisiju štetnih gasova u atmosferu.

Proizvodnja bio briketa

Briketiranje predstavlja postupak sabijanja u što manju zapreminu sirovine, prethodno prosušene biomase na 8%-10% vode, specijalnim presama - mehaničkim briketirkama. Princip rada svih briketirki je približno isti: biomasa se prethodno osuši i usitni da bi se lakše sabila. Suva biomasa iz prijemnog koša se transportuje pužnim dozatorom do konusnog vrha pužnice. Odatle materijal dospeva u komoru za grejanje u kojoj se formira briket. Formiranje briketa se zatim potiskuje prema random delu koji se naziva ekstruder, iz koga se on potiskuje van mašine. U sklopu većine mašina za briketiranje nalazi se i radni deo za pakovanje briketa, tako da se ceo ciklus proizvodnje odvija u skladu sa ekološkim standardima.

Istorijat korišćenja briketa

Istorija korišćenja briketa je veoma duga, posebno u zemljema južne i istočne Azije (Nepal, Indija, Kina). Prvi komercijalni pogon izgrađen je 1982. godine. U njemu su u početku preko 900 tona raznovrsne biomase prerađivane u bio-brikete. Godine 1984. izgrađene su savremenije fabrike veće efikasnosti i boljeg kvaliteta briketa, koji su pravljeni od plevica riže i melase. Mehendra kraljevska kompanija za očuvanje prirode (KMTNC) i Institut za očuvanje Himalaja (IHC) počeli su 2000. godine proizvodnju smeše uglja i biomase pomoću specijalno konstruisane mašine za valjanje. Intenzivan rad na usavršavanju proizvodnje biobriketa nastavljen je i u drugim zemljama koje su siromašne u fosilnim gorivima. Danas se proizvodnja briketa iz otpadaka različitog biljnog materijala najviše radi u Japanu u okviru program "Ogalite".

Pelet
2 kg peleta daje količinu toplote kao litar lož ulja ili kubni metar prirodnog gasa (Wikimedia / я - сфотографирван)

Bio peleti imaju visoku toplotnu vrednost

Bio-peleti predstavljaju granulovana čvrsta goriva standardizovanog oblika, najčešće 10-30 cm dužine, proizvedena od usitnjenog biljnog materijala. Sirovine za izradu peleta mogu poslužiti usitnjena biomasa energetskih useva, otpaci pri obradi drveta (piljevina, ogranci, kora), razni žetveni ostaci, kao i industrijski i prehrambeni otpaci. Visoka toplotna vrednost (dva kilograma peleta daje količinu toplote kao jedan litar lož ulja ili jedan kubni metar prirodnog gasa), mala emisija štetnih gasova i sadržaj vode ispod 10% čine ovo bio-gorivo veoma podesnim za grejenje komercijalnih i stambenih objekata.

Biopeleti se mogu koristiti i za proizvodnju električne energije u termoelektranama. U Evropi i Americi proizvodnja i korišćenje bio-peleta rastu iz godine u godinu, tako da su se od 2006. do 2010. one udvostručile, dostižući količinu od preko 14 miliona tona.

Proizvodnja bio peleta

Biomasa koje se koristi za proizvodnju peleta prethodno se suši na vlažnost 8%-10%. Osušena masa se drobilicama usitnjava na granule veličine prekrupe i potom presuje pod visokim pritiskom, koji podiže temperature neophodnu da se one prirodno slepe u čvrste valjkaste pelete. Posle hlađenja na sobnoj temperaturi, peleti se pakuju u vreće različite mase. Na tržištu se mogu nabaviti mala pakovanje od dva kilograma, do velikih džambo-vreća koje imaju oko 1.000 kg peleta.

Mašinska industija danas nudi postrojenja za proizvodnju peleta različitog kapaciteta, od malih, podesnih za korišćenje u domaćinstvu, do velikih industrijskih pogona. Kvalitetno proizvedeni peleti imaju manje od 5% prašine, što povećava njihovu ekološku vrednost pri sagorevanju u toplim postrojenjima.


Tagovi

Bio briketi Bio peleti Energetski usevi Nadzemna biomasa


Autorka

Marija Spasić

Više [+]

Doktor biotehničkih nauka, oblast ratarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.