Radoslav Lale Grujičić jedan je od vodećih proizvođača organske hrane u Srbiji, a svoju želju da podstakne zdraviju i bolju proizvodnju ovaj tamnavski domaćin ostvario je na oko dvadesetak hektara zemlje na kojoj proizvodi organsko voce i povrce, a od ostataka pojedinih ratarskih kultura pravi i organsko djubrivo.
Kada je 2010. godine, Radoslav Lale Grujičić iz mesta Pambukovica nadomak Uba, doneo odluku da otpočne proizvodnju organskog voća i povrća, mnogi iz njegove okoline i porodice bili su skeptični. Ipak, on se tada zakleo svojoj zemlji i dedovini da će se pridržavati pravila organske proizvodnje i do danas je istrajao u tome.
"Sasvim slučajno sam došao na ideju da se bavim proizvodnjom organske hrane. Imao sam parcelu koju petnaest godina niko nije radio niti sejao i na njoj sam odlučio da posadim prve plodove i započnem oragnsku proizvodnju, koja se danas prostire na osamnaest do dvadest hektara zemljišta", ističe Radoslav Grujičić.
Na imanju od osamnaest hektara, voće i povrće se proizvodi na ekološki čistom i zdravom zemljištu, a angažovana je cela porodica, jer kako kaže Lale, ako radite kao porodica, radite za sebe, viškove prodajete i to se više isplati. Osim voća, povrća i žitarica, na imanju se proizvodi i hrana za životinje, goveda, ovce, svinje i kokoške, koja nastaje od ostataka pojedinih ratarskih kultura, a na taj način prave i organsko đubrivo.
Na svojoj obradivoj zemlji ovaj domaćin proizvodi 48 sertifikovanih vrsta organskog voća i povrća. Ova porodica je jedna od najvećih proizvođača organskog voća i povrća u Srbiji. Za njihove proizvode čulo se širom zemlje, a najtraženiji su sezonski proizvodi. "Najviše se traži kupus, on je sada najaktuelniji, zatim plavi paradajz, luk, krompir, paprika, zelena salata, tikvice, rotkvice. Od voća je trenutno najzastupljenija borovnica, koju smo ove godine zasadili na šezdeset ari, ali se podjednako traže maline, kruške i jabuke", ističe Grujičić. Cena organskih proizvoda duplo je veća od cena povrća i voća iz konvencionalne proizvodnje, koje su trenutno nudi na pijacama, ali je po njegovim rečima i kvalitet njegovih proizvoda puno bolji.
"Da bi čovek nešto radio mora se stalno edukovati", kaže ovaj proizvođač. Tako je i došao na ideju da napravi sušaru na solarnu energiju. Ova njegova ideja je na jednom konkursu podstaknutom od strane Ministarstva poljoprivrede nagrađena nagradom od milion dinara. "Moja ideja je bila da napravim solarnu sušaru za sušenje voća i povrća, i dobio sam tu prvu nagradu i polako krećem u realizaciju i izgradnju sušare, a već sam dobio poziv i od kuvara porodice Đoković, koji su čuli za ovu moju ideju, i zainteresovali se", ističe Grujičić.
Zahvaljujući ovoj nagradi Grujičići će proširiti posao, a možda će se stvoriti i uslovi za angažovanje novih radnika. Kako kaže Grujičić, da bi se bavili ovim zahtevnim, ali i isplativim poslom, potrebno je dosta ulaganja, ali i ljubavi, jer samo tako možete opstati na tržištu.
Tagovi
Autorka
Petnaest centimetara zemlje i kiša nahrane osam milijardi ljudi?
Belgijski voćar: Ako zabrane preparate na bazi bakra odustajem od ekološkog uzgoja krušaka
Nema više bacanja! Organsko đubrivo od ovčije vune sa domaćih farmi uskoro na našem tržištu
Sadite paradajz s ljuskama od jaja
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
