Pretraživanje tekstova
Sve rigoroznija zakonska legislativa sugeriše da će ovi troškovi imati tendenciju rasta, što ukoliko se ne preduzmu adekvatne mere svakako može anulirati napore u pravcu redukovanja troškova i održanju profitabilnog poslovanja.
Poslednjih godina na globalnom nivou sve češće se manifestuju problemi povezani sa klimatskim promenama. Značajnu zaslugu u tom procesu, kako kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Niš Branka Miljković, imaju emisije štetnih gasova koje stvaraju efekat staklene bašte.
"Poznato je da su određene grane poljoprivrede, kao i procesna industrija značajni emiseri ovih gasova. Dodatno u poljoprivrednoj proizvodnji se redovno koriste pesticidi i druge hemikalije, gorivo, voda, što može imati nepovoljan uticaj na životnu sredinu", rekla je Miljkovićeva i dodala da su regulatorna tela gotovo svih zemalja sveta uvela određene ekološke zakone i posledično visoke namete kako bi ograničile zagađenje.
S tim u vezi javljaju se značajni troškovi po osnovu plaćanja različitih ekoloških taksi, ali i kazni za nepoštovanje zakona. Sve rigoroznija zakonska legislativa sugeriše da će ovi troškovi imati tendenciju rasta, što ukoliko se ne preduzmu adekvatne mere svakako može anulirati napore u pravcu redukovanja troškova i održanju profitabilnog poslovanja.
"Iskustva iz prakse ukazuju da u brojnim kalkulacijama troškova komponenta ekoloških troškova ostaje nevidljiva. Ovi skriveni troškovi uključuju ekološke troškove kao što su troškovi istraživanja povezani sa pronalaženjem ekološki osvešćenih dobaljača, inicijalni troškovi dizajna ekološki naklonjenih proizvoda, troškovi regulative koji se često obuhvataju kao opšti troškovi", kaže savetodavac i dodaje da to dalje ima za posledicu pogrešne informacije o profitabilnosti pojedinih proizvoda i što je još važnije - uslovljava donošenje pogrešnih poslovnih odluka.
"Hrana treba da hrani, a ne da truje" - koliko je dozvoljena količina pesticida u namirnicama?
Zato je, navodi, važno identifikovati i pažljivo analizirati ekološke troškove za svaki proizvod koji se proizvodi.
Možemo ih, tako svrstati u sledeće grupe:
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Klimatske promene Efekat staklene bašte Branka Miljković Ekološki zakoni Ekološki troškovi Ekološke regulative Ekološke takse
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.