Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 13.02.2022. 13:30

Od kašike, obuće, odeće do alata - ručni rad na seoskom domaćinstvu

Odeću, obuću i većinu predmeta za svakidašnju upotrebu izrađivali su mlađi i stariji članovi seoskog domaćinstva, pre svega za svoju porodicu, a ako se stigne, i za prodaju.

Foto: Gordana Nastić
  • 220
  • 42
  • 0

Nekada je seosko gazdinstvo bilo svet za sebe - sve što je moguće, ljudi su izrađivali u sopstvenom domaćinstvu. Kao što su jeli sir i suhomesnate proizvode koje su sami proizveli, voće koje su sami odgajili u voćnjaku ili na okućnici, pekli hleb od svog žita i pili svoje vino i rakiju, poljoprivrednici su nastojali i da se obuku i obuju u svoje proizvode.

Cele zime su žene tkale i prele vunu, valjale je i bojile, da bi od ovako dobijene tkanine, "bliznakinje" najskupljeg škotskog tvida, napravile odeću za svoju porodicu. Od konoplje se tkala odeća za rad, od lanenog platna košulje i druga letnja garderoba. Ondašnje žene su same krojile haljine, čakšire, kabanice, po "mustrama" koje je još neka prababa donela u miraz, jer se moda u narodnoj nošnji sporo menjala. Ovako iskrojene delove tkanine sastavljale su i šile ručno, iglom i koncem, nije bilo mašina za šivenje, često noću, kad završe sve svoje poslove.

Vez je bio devojački rad (foto: Julijana Kuzmić)

Vez i ukrašavanje ovako nastalih delova odeće bio je uobičajeni devojački rad tokom hladnijeg dela godine. Majke i babe su plele čarape, prsluke, kape, šalove, rukavice, žureći da izrade odevne predmete za sve. Kod kuće je izrađivano bukvalno sve, od krpa za brisanje posuđa do posteljine, peškira i prostirki. Nije u pitanju bio hobi, razbibriga ili antistres terapija za žene - ovako izrađena odeća često bi bila i jedina odeća poljoprivrednika i njegove porodice.

Ćilimi sa paunima i kape zlatare

Ukoliko bi se neka članica domaćinstva posebno istakla u nekoj vrsti ručnog rada, ubrzo bi počele da stižu porudžbine od bogatijih žena, pa su ovako nastali i mali porodični biznisi, već od XIX veka priznati kao dodatni prihod domaćinstva. Tako su i nastale radionice u kojima su žene izrađivale znamenite pirotske ćilime, manje poznate ali jednako lepe banatske ćilime "s paunima" ili "kape zlatare" za neveste.

Mnoge naše bake još uvek pletu i prodaju svoja mala umeća (foto: Sanja Dovečer)

Nema tajne: žena vešta u ručnom radu izrađivala je lepe stvari pored svojih poslova u kući, oko kuće, na njivi, u štali, svinjcu ili kokošinjcu, u vinogradu ili povrtnjaku.

Muškarci su takođe znali da izrade razne korisne predmete za kuću i imanje, od nekadašnjih alata do obuće. Tokom dugih zimskih meseci pravili su opanke, a u nekim krajevima i drvene klompe, koje su, napunjene slamom, bile vrlo praktične, naročito za štalu i teške poslove po hladnoći, snegu ili blatu. Takođe su izrađivali od drveta kašike, slanike, posude za držanje sira, preslice, vretena, oklagije i drugi inventar. Uglavnom su ovi predmeti služili za kuću, a ako se domaćin ili sin izveštio, mogao je svoje proizvode da iznese na sajam ili vašar.

Koji to poljoprivrednik nije znao da napravi kotaricu?

Poneki poljoprivrednici su od rezbarenja drveta stvorili pravu primenjenu umetnost. Drugi su pravili crepulje (zemljano posuđe) i korita. Vuk St. Karadžić beleži da bi se u njegovo doba "svi smijali" odrasloj osobi koja ne zna sama da oplete kotaricu (korpu) od vrbovog pruća, nego je kupuje od zanatlije korpara. Kupovne tkanine, cipele i čizme koje je izradio obućar bile su luksuz dostupan samo za imućnije poljoprivrednike čija se odeća i inače manje razlikovala od one na stanovnicima gradova. 

Danas je narodna radinost stekla sve pohvale i priznanja, samo se manje ljudi bavi ovim poslom. 


Tagovi

Vunene čarape Ručni rad Pravljenje obuće Pravljene odeće Kotarica Kapa zlatara Ćilimi Vez


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".