Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 30.04.2023. 13:30

Od prvog maja do Đurđevdana: Od igri oko vatre do "omaje"

Međunarodni praznik rada ima dugu i zanimljivu istoriju - zahvaljujući poljoprivrednicima, a nekadašnje proslave trajale su celu nedelju.

Foto: Depositphoto/olena_kosynska
  • 87
  • 32
  • 0

U većini domaćinstava završene su pripreme za proslavu 1. maja - Međunarodnog praznika rada. Dva dana, koliko država daje slobodno, radni narod će se odmarati, roštiljati i izlaziti u prirodu ili učestvovati na retkim i malo posećenim protestima u borbi za osnovna prava. Poljoprivrednicima ovi slobodni dani ne znače mnogo, jer svakako moraju da obave poslove na njivi, u voćnjaku ili vinogradu, povrtnjaku, štali i podrumu, bio praznik ili ne.

Igre pod maskama i bakljade

U ne tako davnim vremenima i oni su učestvovali u prvomajskim paradama, noseći na traktorskim prikolicama radni narod do obližnje šume gde se već peče jagnje na ražnju ili roštilj. Međutim, vekovima pre nego što je postao dan borbe za radnička prava, 1. maj bio je tradicionalni poljoprivredni praznik, sa obaveznim izlaskom u prirodu (van njive i obrađenog zemljišta) i to se zvalo "prvomajski uranak" ili "majalos".

Kako izgleda, u davna vremena, srećni što je otoplilo i priroda pokazala svu svoju blagost i lepotu, poljoprivrednici su odlazili u šumu čim završe svoje poslove, tamo spremali bogatu trpezu, pevali, a uveče palili vatre oko kojih su igrali.

Praznik je u davna vremena bio posvećen vrhovnom ženskom božanstvu, majci šume i svakakvog rastinja, u čiju čast su se održavale igre pod maskama i bakljade kad noć padne. Trajao je punih sedam dana (ništa neobično za nekadašnju praksu) i završavao se izlaskom na najbližu tekuću vodu 6. maja, u samo svitanje, na dan koji danas nazivamo Đurđevdanom, uz pesmu i već pomenuto jagnje.

Voda i vatre

Zanimljivo je da je ovaj praznik visoko cenjen kod svih indoevropskih naroda, još od vremena kad su ljudi bili stočari i selili se cele godine tražeći dobru pašu za svoje životinje, prvenstveno goveda i ovce, te da se sačuvao od pradavnih vremena sa vrlo sličnim običajima od Irske do Kavkaza, a srednjevekovna ili današnja Srbija svakako ne odudara od ovog opšteg "trenda". Vlastela i crkveni velikodostojnici po pravilu nisu dolazili na ova slavlja, tako da je seljaštvo bilo potpuno slobodno da se dogovara o predstojećim poslovima.

Za Đurđevdan se obavljaju različiti običaji, od ritualnog kupanja žena u vodi gde su prenoćile lekovite biljke ili u "omaji" (vodi koja prska s vodeničkog točka) da bi se svako zlo odbijalo od njih, kao voda što se odbija od točka, do velikih vatri između kojih se provede celo stado da ne bi bolovalo od životinjskih bolesti.

Aprilski poslovi: Stoka na bačiju, setva kukuruza prema listovima bukve?

Od vode i vatre su, dakle, ljudi očekivali da ih zaštiti od svakog zla, štete ili nesreće. Okupljanja i slavlja, uz dolazak ljudi iz obližnjih ili udaljenjih naselja, bila su idealna prilika da se mladi (i manje mladi) bolje upoznaju i prepuste ljubavnim igrama koje su mogle da vode i do zakonitog braka. Džefri od Monmauta, engleski istoričar iz dvanestog veka, sakupljač legendi o kralju Arturu, o početku maja i praznicima koji se provode u najbližoj šumi, navodi "od sto devica koje bi tih dana otišle na proslavu, ni trećina se ne bi vratila kućama u stanju u kome su krenule".

Od uspešne proslave praznika ondašnji poljoprivrednici su, po svemu sudeći, očekivali obilan rod i plod u ljudskom i životinjskom svetu, naročito što se tiče ovaca, jer njima je uskoro vreme za jagnjenje. Sveti Đorđe, ratnik za hrišćansku veru, slava mnogih porodica i zaštitnik država i gradova, na ovaj način je dobio sva obeležja drevnih muških božanstava Sunca i prirode.  

Kad bi slavlje bilo završeno, svi običaji obavljeni, a kosti od pojedenih životinja uklonjene, poljoprivrednici su se vraćali svom svakidašnjem rasporedu koji uključuje celodnevni i svakodnevni rad. 


Tagovi

Prvi maj Svečanost Parada Praznik rada Đurđevdan Bakljada Igre pod maskama Vatra i voda Mitologija


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃