Obavijest tržnim proizvođačima mrkve, peršina i celera korijenaša

Prvu preporuku za zaštitu korijenstog povrća (mrkve, celera korijenaša i peršina) uputili smo prije mjesec dana (2.6. 2016.). U prvoj polovici proteklog mjeseca lipnja zabilježeno je vrlo sparno i razdoblje s većim brojem kišnih dana tijekom kojih su padale vrlo male količine oborina (najčešće od 0,2 do 4,2 mm). Naprotiv, ovisno o županijskom lokalitetu u zadnjih 11 lipanjskih dana o.g. ukupno je zabilježeno od 50tak mm do skoro 100 mm kiše! U narednim danima očekujemo vrlo toplo razdoblje s temperaturama zraka koje će često biti u rasponu od 27° do 30°C.

Kako u razdoblju od 20. svibnja do 20. lipnja o.g. nismo bilježili veće količine oborina usjeve korijenastog povrća je na laganijim (pjeskovitim) tlima trebalo zalijevati, a kako proizvođači pritom koriste sustave za orošavanje i/ili kišenje, bilježili smo vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Septoria). Prvi znakovi pjegavosti lišća mrkve (Alternaria dauci) u središnjem dijelu Županije uz rijeku Dravu zabilježeni su početkom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.!

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove su bolesti u jačoj mjeri zabilježene na međimurskim poljima tijekom posljednjih 20tak godina, a održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 28°C ili više. Izmjena čestih ljetnih pljuskova (ili navodnjavanja kišenjem/orošavanjem) sa vrlo vrućim i sparnim ljetnim danima kada temperature dostižu +30°C pogoduju vrlo brzom širenju bolesti korijenastog povrća, naročito nakon pojava prvih simptoma!

Prvu pojavu paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) prema višegodišnjim prosjecima bilježimo u drugoj polovici mjeseca lipnja, a naknadno se bolesti tijekom srpnja i kolovoza razvija u epidemijskim razmjerima! Slično je sa bolestima lišća celera i peršina.

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja u MRKVI od uzročnika biljnih bolesti:

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja u CELERU od štetnih organizama:

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u PERŠINU pri suzbijanju uzročnika bolesti:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Obavezno voditi računa o propisanim dozama ili količinama sredstva za zaštitu bilja, najvećem broju dopuštenih primjena tijekom jedne sezone i propisanoj karenci izraženoj u brojem dana od zadnje primjene do početka berbe!

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima.

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje mrkva vadi kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr