Čuvar košnice Marko: Od Rudnika do Fruške gore u potrazi za medom

"Pčelarstvo je za nas mnogo više od samog posla. To je porodična tradicija koja se još od 1936. godine uspešno prenosi sa generacije na generaciju. Kroz sve te godine, promenilo se mnogo toga, od načina pčelarenja do uslova u prirodi, ali ono što je ostalo je, posvećenost pčelama i želja da proizvedemo kvalitetan, prirodan med", počinje priču dugogodišnji pčelar Marko Glišić iz Rače kraj Kragujevca.

On se od 2005. godine aktivno bavi ovim poslom, a pčelinjak trenutno broji više od 350 košnica.

"Bavimo se selećim pčelarstvom, što znači da tokom godine naše pčele selimo na različite lokacije širom Srbije, u zavisnosti od cvetanja medonosnog bilja i vremenskih uslova. Svake godine, uglavnom, proizvodimo bagremov, suncokretov, livadski i lipov med", kaže nam on.

Količina meda varira

Kako dalje ističe, bagremovu i livadsku pašu koriste na području Rudnika i Homoljskih planina, suncokretovu u Banatu, dok na lipovu pašu odlaze na Frušku goru.

"Kada se stvore uslovi, pčele selimo na mesta gde ima uljane repice, a uspemo da proizvedemo i određene količine šumskog meda. Pored samog sirovog meda, u ponudi imamo i druge pčelinje proizvode, a to su pre svega propolis i polen", navodi naš sagovornik i dodaje da je jedan proizvod naročito prihvaćen od strane kupaca. U pitanju je kombinacija semena koprive i meda.

Seme koprive je, pojašnjava, od davnina poznato u narodnoj ishrani, a pomenuta kombinacija se tradicionalno koristi kao prirodna dopuna svakodnevnoj ishrani. Naročito je značajan kod osoba koje žele da povedu računa o unosu hranljivih materija, energiji i vitalnosti organizma.

Oktobar je za pčelare mesec koji naizgled deluje mirno, ali je zapravo ključan

"Ono što što je važno napomenuti jeste da količina i vrste meda koje proizvedemo nikada nisu potpuno iste iz godine u godinu. Sve zavisi od prirode, vremenskih uslova i od toga koliko određena medonosna biljka u sezoni može da pruži."

Suša i tople zime prave problem

Klimatske promene, nažalost, kaže on, veoma negativno utiču na celokupno pčelarstvo, uključujući prinos meda po košnici, ali i zdravlje, razvoj i snagu pčelinje zajednice.

"Zime su često neuobičajeno tople, pa pčele rano kreću sa razvojem, a zatim dolazi do naglih zahlađenja i kasnih prolećnih mrazeva. To je jedan od razloga zašto često gubimo bagremovu pašu koja je u Srbiji jedna od najvažnijih", smatra ovaj pčelar.

Sa druge strane, dodaje on, tokom leta imamo sve duže sušne periode i izuzetno visoke temperature. To se ne odražava samo na količinu nektara koju biljke luče, već i na dostupnost polena koji je neophodan za pravilan razvoj i život pčelinjeg društva.

"Problem je što pčelari sve teže mogu bilo šta dugoročno da planiraju. Nekada se sa određenom sigurnošću znalo kada koja paša počinje i koliko približno traje, dok danas, to sve više zavisi od vremenskih prilika koje su postale nepredvidive."

Tajna kvalitetnog meda?

Na pitanje koja je tajna dobrog meda, naš sagovornik odgovara da je suština, pre svega, u zdravim i snažnim pčelinjim zajednicama, dobroj pčelinjoj paši i pravilnom postupanju sa medom nakon njegovog vrcanja.

"Med je izuzetno kvalitetna i dugotrajna prirodna namirnica koja sadrži brojne korisne sastojke, između ostalog enzime, antioksidanse i manje količine vitamina i minerala. Smatram da bi med trebalo da ima mnogo značajnije mesto u svakodnevnoj ishrani, ali u umerenim količinama", upozorava on.

Svi proizvodi koji potiču iz pčelinjaka porodice Glišić mogu se pronaći na instagram stranici Čuvar košnice, kao i na sajtu. Takođe, mogu se preuzeti i lično na njihovom imanju, a postoji i mogućnost slanja putem kurirske službe.

"Nama je posebno drago kada imamo priliku da direktno razgovaramo sa kupcima, jer smatramo da je poverenje između proizvođača i potrošača veoma važno, naročito kada je reč o hrani kao što je med."

Cilj - da sačuvaju porodičnu tradiciju

Kada su u pitanju planovi za budućnost, on, pre svega, ističe, da je danas teško praviti velike i precizne planove, naročito zbog klimatskih promena i nepredvidivih uslova u prirodi. Cilj mu je da pčelinja društva održi zdravim i sposobnim da se izbore sa svim izazovima koje donosi svaka naredna sezona.

"Ne razmišljamo o tome da po svaku cenu povećamo broj košnica, koliko o tome da unapređujemo već postojeću proizvodnju i održimo kvalitet proizvoda na koji su naši kupci navikli."

View this post on Instagram

A post shared by Mi smo porodica koja već 4 generacije proizvodi med (@cuvarkosnice.rs)

Jedan od važnijih ciljeva, navodi Glišić, jeste informisanje ljudi o medu, proizvodima i njihovim karakteristikama od kojih mogu imati koristi prilikom redovnog konzumiranja.

"Želja nam je da kroz rad i brend Čuvar košnice nastavimo da gradimo poverenje sa kupcima, da ljudima približimo pčelarstvo i porodičnu tradiciju koju smo nasledili i sačuvamo za naredne generacije", zaključuje ovaj mladi pčelar.

Dodajte agroklub.rs u omiljeni Google izvor