Organski med sa Stare planine - ima li pčelar Negovan računicu?

Organsko pčelarstvo je poseban vid pčelarstva koji se temelji na principima ekološke održivosti, brige za prirodno okruženje i zdravlje pčela. Osnova ovakvog načina pčelarenja su prirodne metode koje isključuju korišćenje antibiotika, genetski modifikovanih organizama i sintetičkih hemijskih preparata.

Ipak, uprkos nizu prednosti, na teritoriji Knjaževca je malo onih koji se opredeljuju za organsko pčelarstvo. Jedan od njih je decenijski pčelar Negovan Mitrović iz ovog grada koji ima ukupno 800 košnica, od čega su 342 iz organske proizvodnje.

"Pčelarstvo je porodična tradicija. Deda po majci je davnih godina gajio pčele u takozvanim vrškarama. Imao ih je oko 100. Kada sam 1999. godine počeo da se bavim ovom proizvodnjom imao sam svega tri košnice", kaže on za Agroklub na početku razgovora.

Prihrana samo medom

Sedam godina kasnije kreće ozbiljnije da se bavi pčelarstvom sa oko 40 košnica na pčelinjaku, a 2012. godine prisustvuje savetovanju pčelara u Beogradu i odlučuje da se bavi organskim pčelarstvom.

"Važno je da se sve prilagodi ovom načinu proizvodnje. To znači da pčelinjak ne sme biti u blizini izvora zagađenja, niti blizu parcela koje se tretiraju hemijskim sredstvima", napominje naš sagovornik i dodaje da se njegovi pčelinjaci nalaze na području Stare planine, u atarima sela Čuštica, Balta Berilovac, Aldinac i Pričevac.

Na pitanje koji su najveći izazovi u organskom pčelarstvu, ovaj pčelar odgovara.

"Kada je u pitanju prelazak sa konvencionalne u organsku proizvodnju, neophodno je promeniti saće. Problem je što se teško dolazi do njega i posao je oko toga veliki. Prihrana nije dozvoljena, osim medom."

Cena meda nije zadovoljavajuća

Prema Mitrovićevim rečima, prošla godina je bila dosta loša iz razloga što je bagremova paša stopostotno izostala. Jedino je bilo livadskog meda u kombinaciji sa šumskim. Ni cena organskog meda nije zadovoljavajuća, a trebala bi da bude 30 odsto veća od onog iz konvencionalne proizvodnje.

"Svu količinu organskog meda prodam na veliko, mada ni potražnja, nažalost, nije na visokom nivou", napominje ovaj pčelar.

Kada je reč o prvim radovima u pčelinjaku, pojašnjava da najpre treba obaviti pregled pčelinjih društava, kako bi se ustanovilo da li ima gubitaka i kako su pčele prezimile.

"Radi se i proširivanje legla, kao i priprema za glavnu pašu", kaže Mitrović.

Prvi prolećni pregled pčela: Ovo su četiri ključne stvari koje treba proveriti

Međutim, i pored porodične tradicije bavljenja pčelarstvom, posvećenosti i velikih ulaganja, on kaže da će morati da smanji broj košnica ukoliko cena organskog meda i dalje bude varirala iz godine u godinu.

Obavezna sertifikacija proizvodnje

Savetodavc za organsku proizvodnju, Miloš Nikolić iz PSSS Knjaževac, pojašnjava da je neophodno sertifikovati proizvodnju kako bi pčelinji proizvodi mogli da se prodaju kao organski.

"Iz prelaska sa konvencionalne na organsku proizvodnju, mora se proći kroz period konverzije koji traje bar jednu godinu da bi med bio organski, a najmanje tri godina kako bi i vosak bio organski, a time i celokupna proizvodnja", kaže on za Agroklub.

Kako dalje ističe, izuzetno je bitna lokacija pčelinjaka, jer izvori polena i nektara moraju biti od biljaka iz organske proizvodnje ili od samoniklog bilja koje se nalaze u poluprečniku od 3 kilometra od pčelinjaka. Moguća je, kaže savetodavac, i paša na kultivisanim biljnim plantažama, ali da nisu korišćena sintetička đubriva i pesticidi.

"Na teritoriji paše nije dozvoljeno postojanje pčelinjaka iz konvencionalne proizvodnje. Praksa zamene starog voska za oblikovanje satne osnove iz trgovine nije dozvoljena, već je potrebna izrada satnih osnova od voska iz sopstvene proizvodnje", pojašnjava Nikolić i dodaje da se zaštita sanduka obavlja prirodnim bojama na bazi semena lana ili se uopšte ne obavlja.

Prema rečima savetodavca, prednosti organskog pčelarstva su kvalitetniji i skuplji proizvodi, kao i doprinos očuvanju biodiverziteta i zdravlju pčela kao i celokupnog ekosistema.