Oprašivanje biljaka i prolećno delovanje pčela usko je povezano. Oprašivanje biljaka putem pčela efikasnije je, plodovi su ujednačeni, sazrevanje je ravnomernije, biljke i plodovi otporniji su. Ovo su samo neki od razloga zbog kojih moramo misliti na pčele.
Trenutne vremenske prilike u nekim krajevima uspele su otvoriti cvetove dok su u drugim na dobrom putu da u predstojećim danima učine isto. Otvaranjem cvetova nastupa period oprašivanja biljaka - najkritičniji period u godišnjem razvoju biljaka. Na osnovu količine i kvaliteta oprašivanja, razlikuju se osnovne karakteristike plodova u budućnosti. Pri tom, najvredniji radnici u voćnjacima su pčele.
O značaju i ulozi pčela u oprašivanju biljaka postoje mnogobrojne studije. Sve one se slažu - pčele su jedan od najznačajnijih oprašivača. Procenjuje se da su pčele zaslužne za oko 80% oprašenih useva koje se oprašuju putem insekata. Ostalih 20% odnosi se na sve ostale insekte. Njihovu radnu etiku i ažurnost dokazuje i podatak da nijedna vrsta korisnih insekata u periodu oprašivanja ne poseti više cvetova. Pčele iz jednog društva u stanju su dnevno posetiti oko 60 miliona cvetova.
Zbog morfoloških i anatomskih karakteristika tela pčele, one su najpogodnije za oprašivanje. Miris, boja i izgled cveta njih privlači, a one svojom sposobnošću na najbolji način mogu odgovoriti izazovu prenosa polena.
Procenjuje se da korist od oprašivanja pčelama u Americi iznosi oko devet milijardi dolara, u Kanadi oko 443 miliona dolara dok evropski farmeri prigrabe godišnju korist od oko 4,3 milijarde evra. Ekonomski podaci ne odražavaju stvarnu sliku vrednosti pčela u oprašivanju. Koristi su mnogo veće počevši od održavanja biodiverziteta, ulepšavanja okoline, čovekove ishrane, ali i širenja vrednosti proizvodnje.
Primena zaštitnih sredstava tokom cvetanja i oprašivanja biljaka, u suprotnosti je sa aktivnostima pčela u voćnjacima. Naime, poslednji dostupni podaci stavljaju pesticide kao najznačajnije kontaminante aktivnosti pčela. Pri tome, najveća pažnja posvećena je onima na bazi neonikotinoida koji pčele dezorijentišu i onemogućavaju im povratak u zajednicu. Preporučivo je izbegavanje upotrebe ovih pesticida ili upotreba svih ostalih u periodu cvetanja. Ako je neophodna upotreba pesticida, obavljati je u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima kada pčele ne izlaze. Dnevna upotreba pojačava njihovo delovanje i opasnost od pomora pčela.
Pri temperaturi od 8 -10 stepeni i lepom, sunčanom vremenu, pčele lete na pašu 3 - 4 km. Povećanjem temperature raste i radijus kretanja pčela. Stoga važno je prilikom upotrebe pesticida misliti i na okolne pčelinjake. Uspešno oprašivanje biljaka postiže se ako se na jedan hektar voćnjaka nalaze najmanje 2 - 3 košnice jakih pčelinjih društava. Ako se društva pozicioniraju neposredno uz voćnjak, pčele efikasnije i brže deluju.
Za održivo upravljanje i voćnjacima i pčelinjacima ključna je komunikacija između voćara i pčelara. Tako se direktno utiče na povećanje prinosa, održavanje zdravlja pčela i celokupan prirodni ciklus.
Tagovi
Autor