Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelarstvo
  • 14.12.2022. 10:30
  • Kolubarski okrug, Valjevo

Smanjuje se broj pčelara: Slabo ineresovanje mladih za pčelarstvo?

Za pčelare, ovo je bila dobra godina, a mnogi su već bili na korak od odluke da prestanu da se bave pčelerenjem.

Foto: Maja Celing Celić
  • 469
  • 192
  • 0

Nakon tri uzastopne godine koje su bile loše za pčelarstvo, jedan broj valjevskih pčelara već je bio u dilemi da li da nastavi sa pčelarstvom ili ne. Na sreću, ova godina je bila dobra kada su prinosi u pitanju, ali i prihodi. Mnogo bolje su prošli oni pčelari koji su svoje košnice selili, kaže predsednik Udruženja pčelara Nukleus iz Valjeva Đorđe Marković

"Godine 2019., 2020. i 2021. bile su veoma loše za pčelare, naročito za one koji nisu selili svoje košnice. Ja svoje košnice selim i od četiri ili pet paša, bar dve moraju da budu dobre što se tiče prinosa. Prvo je bilo jako lepo izimljavanje pčelinjih društava koje su se lepo razvile. Za 15 godina koliko se bavim pčelarstvom, ne sećam se da su paše bile ovako ujednačene", kaže Marković i dodaje da je proleće bilo sušno, pa je voćna paša bila dobra, a po košnici je je bilo oko 25 kg od repice, isto toliko od lipe i bagrema, i oko 30 kg od suncokreta.

Voćna paša je bila dobra, a i od suncokreta je bilo oko 30 kg po košnici (Foto: Lucija Bencaric)

"To je prinos koji se desi na bazi i naravno, ne može se sav taj prinos vrcati, pa je prosek po paši bio 17 do 18 kg, pa kad se sve sabere oko 75 kg meda se vrcalo po košnici, a ovaj podatak se odnosi na seleće pčelare", kaže dodajući da oni koji nisu selili košnice, imali su uglavnom prinos od bagrema od nekih 20 kg po košnici i tu se već vidi razlika.

Kasni mrazevi mogu da oštete cvet bagrema

Marković napominje i da u poslednje vreme imamo blage zime zbog čega bagrem istera pupoljke početkom aprila meseca, a ukoliko se dogode kasni prolećni mrazevi, cvet spadne

Zimska priprema košnica - kada treba početi?

"Novi cvetovi na bagremu će se svakako pojaviti kasnije, ali je problem što oni nikada ne mogu da mede kao oni prvi i tada su lošiji prinosi."

Sušno leto - kvalitetniji med

Sušno leto koje je za nama pogodovalo je pčelarima jer na visokim temparaturama biljke dobro mede. 

"Nektar koji pčele uzimaju je gušći i mali je procenat vlage, pa je med kvalitetniji. Vlažnost se proverava neposredno pre vrcanja i optimalno je da bude ispod 18 procenata. Ove godine ta vlažnost je bila oko 16 procenata što je izuzetno dobro i pokazuje da je med zreo i da je dobar", kaže naš sagovornik i dodaje da kada su kišne godine, unosi se velika vlažnost i čak med koji je poklopljen treba neko vreme da odstoji da bi mogao da se vrca.

"Ono što moram da napomenem je da nikome u poljoprivredi suša ne pogoduje, dok je to za pčelare dobro."

Po košnici 13 evra za oprašivanje 

Pčele su zaslužne za oprašivanje najvećeg broja voćnih i povrtarskih biljaka, ali svake godine, prčelari muku muče sa voćarima koji ne poštuju propise u vezi sa hemijskom zaštitom biljaka. Ipak, saradnja može i mora da postoji.

"Savez pčelarskih organizacija svake godine izdaje upozorenja da se voće ne prska u vreme cvetanja i ukazuju na značaj pčela. Organizuju se i edukacije za voćare kako bi se objasnilo da je neophodna saradnja voćara i pčelara. Ja svake godine selim pčele na oprašivanje u selo Zminjak kod Šapca, oko 100 društava i to se plaća 13 evra po košnici", kaže ovaj pčelar i dodaje da je to voćnjak od 65 hektara, i pčele budu tu sedam do 10 dana, u zavisnosti od dužine perioda cvetanja.

Oprašivanje voćnjaka se plaća 13 evra po košnici (Foto: Julijana Kuzmić)

Razlog zašto se to plaća je, kako Marković kaže, što pčele nemaju neki prinos, u odnosu na ono što voćari dobijaju. Pravili su jedno poređenje kod istog voćara, pa na parceli od 15 hektara pod voćem gde su imali nekoliko košnica, imali su veći prinos za 60 odsto nego na parcelama na kojima nije bilo pčela.

"Za jedan hektar pod voćem, dovoljna je jedna do dve košnice da se ono opraši. Smatram da bi svaki voćar trebalo da nabavi nekoliko košnica, da ima svoje pčele, a onda će svakako i više voditi računa o vremenu prskanja", naglašava.

Smanjuje se broj pčelara

U valjevskom kraju prosečan broj godina onih koji se bave pčelarstvom je oko 65 i uglavnom se radi o ljudima koji su otišli u penziju, pa držanje košnica je izvor dodatne zarade i hobi.

Poruka za mlade pčelare: U posao koji ima perspektivu uđite bez straha

"Jedno vreme je pčelarstvo bilo u ekspanziji. Ljudi su ostajali bez posla, pa su se pronalazili u ovom i sve do 2018. godine broj je rastao. U poslednje tri godine, ne samo da je stagnacija, već se smanjuje broj pčelara. U tim godinama nije bilo meda, pa ni prihoda, pa su zbog nerentabilnosti neki odustali, a neki smanjili broj košnica. Sada imamo godišnje jednog ili dva nova pčelara. Onda je i razumljivo što nemamo više pčelara koji sele svoje košnice", kaže Marković i dodaje da oni koji imaju 70 ili 80 godina teško da bi mogli da izdrže taj tempo da noćima ne spavaju.

Otkupna cena niža, a kvalitet bolji

Otkupna cena meda prošle godine bila je veća od sedam evra, sada je pala, što zbog veće količine, što zbog, kako je Marković ocenio, bezobrazluka otkupljivača.

Manja cena, a bolji kvalitet (Foto: Adrijan Jerina)

"Kvalitet meda je ove godine bio izuzetan, ali zbog velike količine cena je pet evra. Ko ne žuri da proda, može da sačeka narednu godinu, jer ne znamo kakva će ona biti, a med ne može da propadne ako se skladišti kako treba. Napraviću poređenje, 2018. bila je dobra godina, a otkupna cena je bila oko tri, četiri evra, a sledeća godina je bila katastrofalna i onaj ko je imao med, prodavao ga je po duplo većim cenama", kaže Marković i dodaje da ima međutim i onih koji se profesionalno bave pčelarstvom i žive od toga i oni moraju da prodaju da bi imali sredstva i za narednu godinu.

Da li nam je med ove godine skup? Cena dobre navike

Pčelarsko Udruženje Nukleus tokom zime organizuje edukativna predavanja, a mladi pčelari imaju i svoje mentore koji prate njihov rad i pomažu u celom poslu. Naš sagovornik savetuje da se počne sa nekoliko košnica, pa da se broj povećava iz godine u godinu i smatra da najbolje uspevaju pčelari koji svojim radom i trudom dođu do željenog broja košnica.


Tagovi

Udruženje pčelara Nukleus Đorđe Marković Voćna paša Kvalitetniji med Košnice Cena meda


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija-drvo gracioznih cvetova!