Eskalacija gladi i siromaštva kao posledica sukoba u Ukrajini

Posledice sukoba u Ukrajini su rast cena hrane i nestašice osnovnih prehrambenih namirnica. Najviše su pogođene regije Bliskog istoka i Severne Afrike i najugroženije zemlje sveta, uključujući i Rog Afrike, gde su najsiromašniji ljudi u najvećem riziku, upozorio je Međunarodni fond UN-a za poljoprivredni razvoj (IFAD).

Kako znamo, Rusija i Ukrajina obezbeđuju jednu trećinu globalne pšenice, a snabdevale su polovinu potreba zemalja Bliskog Istoka i Afrike. Uz stalni nedostatak hrane i glad dodatna kriza će gurnuti milione ljudi u siromaštvo. Osim toga, Rusija je najveći svetski proizvođač đubriva, a prestanak izvoza će dodatno povećati cene poljoprivrednih proizvoda.

Mali proizvođači prvi na udaru

IFAD-ova analiza razmatra uticaj koji će rat imati na ionako siromašne male proizvođače i ruralne zajednice.

"Veoma sam zabrinut da će sukob u Ukrajini, koji je već katastrofa za one koji su direktno uključeni, biti tragedija za najsiromašnije ljude na svetu koji ne mogu da apsorbuju povećanje cena osnovnih namirnica i poljoprivrednih inputa", rekao je Gilbert F. Houngbo, predsednik IFAD-a. Upozorio je da bi porast cena mogao da uzrokuje eskalaciju gladi i siromaštva sa strašnim implikacijama na globalnu stabilnost.

U Africi su najviše pogođeni Somalija, Egipat i Liban koji su se u najvećoj meri oslanjali na uvoz hrane, đubriva i energenata iz Rusije i Ukrajine. Poseban problem je u zemljama Centralne Azije gde je veliki deo stanovništva radio u Rusiji i finansijski pomagao porodice u matičnim zemljama. Zbog devalvacije rublje doznake se smanjuju, a činile su veliki deo nacionalnih BDP-a.

Stanovništvo i mali proizvođači već trpe posledice pandemije Covid-19, suše, uragana i drugih prirodnih neprilika.

Život u poljoprivredi za izbeglice

IFAD sa partnerima istražuje načine jačanja globalne podrške najugroženijim regijama, uključujući izgradnju svoje ustanove za izbeglice, migrante, prisilno raseljavanje i ruralnu stabilnost (FARMS), koja podržava mogućnosti za život u poljoprivredi za izbeglice i zajednice domaćina. Pojačaće svoj rad na smanjenju gubitaka nakon žetve, poboljšanju skladištenja i jačanju lokalnih i regionalnih tržišta hrane.

Kako bi ova organizacija pomogla u ublažavanju krize fokusiraće se na intervencije kao što su gotovinski transferi, povećanje doznaka, osnivanje fondova za štednju i zajmove i pružanje subvencija za poljoprivredna preduzeća, stoji u njihovu saopštenju.