Pretraživanje tekstova
Eksperiment je prvi korak ka cilju da se uz pomoć čipa vrati govor i mobilnost paralizovanim osobama.
Osnivač i direktor komapnije "SpaceX" i "Tesla", Ilon Mask (Elon Musk) prezentovao je svetu najnoviji eksperiment - svinju kojoj je, prema njegovim tvrdnjama, u mozak ugrađen mali računar.
“Ovde je zdrava i srećna svinja, isprva stidljiva, ali puna energije, i nekako, čini se, voli život, a u mozgu već dva meseca ima mali implant”, na taj način je Mask predstavio preko lajvstrima životinju koju je nazvao Gerčrud. Takođe, objasnio je da je implant veličine kovanice i da ga je moguće ukloniti. Kao primer, naveo je svinju Doroti koja ga je takođe imala, ali je vrlo brzo uklonjen, piše theguardian.
Njegova kompanija za neurološke inovacije Neuralink, osnovana 2016. sa sedištem u zalivu San Franciska, razvija kompijuterski mozak sastavljen od hiljadu elektroda koji bi mogao da se ugradi i u najsloženije ljudske organe radi lečenja neuroloških bolesti poput Alchajmera, demencije, povreda leđne moždine i na kraju spojio čovečanstvo i veštačku inteligenciju.
Čip veličine 23 milimetra opisao je kao Fitbit sa žičicama u lobanji.
"Možda ga i ja imam, a da vi to ne znate. Možda", rekao je Ilon.
Od setve do žetve bez traktora - stigla je veštačka inteligencija
Ako svi testovi prođu uspešno, a jasno je da je pred inženjerima još dosta posla, tehnologija bi jednog dana mogla da reši brojne neurološke probleme poput gubitka pamćenja i zavisnosti, a mogla bi da omogući praćenje zdravstvenog stanja korisnika kako bi se na vreme moglo reagovati ako znakovi ukažu na, na primer, srčani udar.
Naravno, sve ovo zvuči kao naučno-fantastični scenario, ali ne treba zaboraviti šta je sve Mask dosad postigao sa svojim kompanijama. Kada je pokretao Teslu, teško da je neko mogao da pomisli kako će 2020. upravo to biti najvrednija automobilska kompanija na svetu, a neverovatan uspeh postigao je i sa SpaceX-om, svemirskom kompanijom koja je nedavno ušla u istoriju kada je američke astronaute odvela na ISS i sigurno vratila na Zemlju.
Kako je Ilon Mask predstavio svoj eksperiment detaljnije možete pogledati u videu:
Tagovi
Ilon Mask Svinja Implant Neurološke bolesti Čip
Autorka
Više [+]
Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.