Katarina Veljković, profesorka iz Kragujevca, jedan je od 50 najboljih profesora na svetu koji se takmiče za titulu Global Teacher Prize. U konkurenciji 10.000 profesora iz 179 zemalja izborila se za finale i mesto među prvih 50 zahvaljujući inovativnim idejama. Zanimljivo je da su dva projekta koje je radila iz oblasti poljoprivrede.
Pametna košnica i Pametna bašta su projekti koji su se našli u opusu ove profesorske Prve gimnazije iz Kragujevca, koja je zajedno sa svojim učenicima istraživanjem i upornošću došla do rešenja koja bi, ako ne sada, a ono bar u bliskoj budućnosti pomogla ovdašnjim poljoprivrednicima.
Katarina Veljković je profesor informatike i jedan od prvih njenih projekata sa kojim je osvajala nagrade bio je robot od lego kockica.
Studenti iz Novog Sada osmislili automatsku hranilicu za stoku
Tokom godina unapređivala je svoje ideje i sa đacima pronalazila rešenja i osvajala nagrade. Obzirom da potiče iz Šumadije, koja je poljoprivredni kraj, u jednom trenutku je bilo logično da sa đacima potraži inovacije koje bi bile od koristi proizvođačima.
Takvo jedno rešenje bila je i Pametna košnica, koji je predstavljen na Evropskom takmičenju učeničkih kompanija. Zahvaljujući ovoj ideji pčelari, na primer, mogu putem senzora da prate vlagu i temperaturu u košnici, u kojoj su još kamera i mikrofon. Instalirana oprema daje mogućnost da pčelar prati stanje, iako nije fizički u blizini i na kraju brzo interveniše.
"Prednost bavljenja ovom temom bila je kompletno upoznavanje sa pčelarstvom. Ništa nismo radili napamet, već smo se najpre dobro upoznali sa pčelarima iz našeg kraja i celokupnom materijom. Pametna košnica se sastoji od rama sa senzorima koji imaju ulogu da obaveštavaju pčelare o trenutnom stanju pčelinje zajednice," kazala je Katarina Veljković.
Podaci se šalju preko interneta. Na ovaj način pčelar dobija visok nivo osiguranja, jer ukoliko pčelar zna šta se dešava u košnici može pravovremeno da reaguje, prati i održava ravnotežu i broj zajednice.
4 potpuno autonomna robota u poljoprivredi koji štede vreme, vodu, herbicide
Projekat je, dodaje ona, bio utoliko zanimljiviji, jer su u pitanju gradska deca, koja pre toga nisu ništa znala o pčelarstvu. Da je materija bila zanimljiva dokaz je i drugi odabrani projekat, koji je takođe bio namenjen poljoprivredi. Tako je nastala Pametna bašta.
Postavljeni senzori šalju proizvođaču informaciju da nema dovoljno vode, ali istovremeno pokreću i pumpu iz rezervoara gde je uskladištena prikupljena kišnica. Odabrali su kišnicu, jer su zaključili da je ona bolja za zalivanje zbog mnogo više minerala u njoj od obične vode.
Oba projekta su predstavljena na mnogim međunarodnim takmičenjima i prezentacijama, osvajali su nagrade, a ukupan trud, uključujući i projekte namenjene poljoprivredi donele su joj finale u prestižnom svetskom takmičenju za najboljeg profesora.
Zašto su jedna profesorka i gimnazijalci koji odrastaju u gradu odlučili da neke od svojih inovacija posvete poljoprivredi?
"Učim ih da nisu bitne samo informacije koje njih zanimaju, nego i one koje zanimaju veliki broj ljudi. Učim ih kako da dođu do informacije, gde, kako i kod koga da ih provere. Učim ih da tehnologiju ne koriste samo da bi pravili igrice, nego da naprave alate koji će pomoći i drugim ljudima. Dakle, da razmišljaju i imaju pred sobom širu sliku", kaže Veljković.
Veoma je važno kako je rekla Veljković da učenici znaju da reše problem, da u tome budu autentični i da imaju više od jednog rešenja problema. "Ključno je da u tom učenju nema usiljenosti ili klasičnog podučavanja. Ako na primer imate pred sobom motor, sami otkrijte kako on radi i šta bi sve trebalo da sadrži da bi mogao da radi", kaže Veljković.
Ovakvim načinom razmišljanja i prenošenja znanja na časovima Katarina je stigla u finale Svetskog izbora za najboljeg nastavnika sveta. U finalu je 50 njenih kolega sa svih kontinenata, koji u svojim sredinama biju bitke za najefikasniji način obrazovanja dece. Potom će biti izabrano deset finalista i na kraju najbolji. Pobednik dobija milion dolara za ulaganje u obrazovanje.
Tagovi
Autorka