Pretraživanje tekstova
Znakovi ove bolesti koju najčešće na čoveka prenose ovce, koze ili krave, slični su gripu, koroni i upali pluća.
Kju (Q) groznica potvrđena je dosad kod 12 meštana sela kod Rijeke u Hrvatskoj, a očekuje se kod njih ukupno 20-tak, podaci su primorsko-goranskog županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Ova zarazna bolest životinja proširila se nakon grupisanja obolelih u tri tora s ovcama, kozama i kravama. Kako je ova bolest zoonoza, naglašeno je da ljudi pripaze. U slučaju da moraju do životinja, savetuje se da stave zaštitnu masku, što više peru i dezinfikuju ruke i obuću.
Kju groznicu najčešće na čoveka prenose ovce, koze ili krave, a simptomi su visoka temperatura, opšta malaksalost i kašalj. Bolest se stoga može zameniti sa gripom ili čak Covidom-19.
Uzročnik je rikecija Coxiella burnetii. Oni koji su u češćem kontaktu sa životinjama izloženi su većem riziku oboljenja, kao na primer, veterinari, radnici u klanicama, laboratorijsko osoblje i stočari. Do zaraze većinom dolazi u sezoni jagnjenja, jarenja odnosno u proleće.
Navode i da zaražene životinje šire uzročnika urinom, fecesom, mlekom, a naročito posteljicom i plodnim vodama nakon partusa i/ili pobačaja.
"Od Q groznice, ljudi najčešće oboljevaju udisanjem kontaminiranog vazduha i prašine", stoji na stranicama Uprave.
Uzročnik u prašinu dospe iz tkiva i telesnih izlučevina zaraženih životinja. Međutim, opisuju, direktan kontakt ljudi sa obolelim životinjama takođe može da izazove zarazu, kao i konzumiranje sirovog nepasteriziranog mleka i proizvoda od sirovog mleka. Pri nomadskom načinu stočarenja ovce mogu da šire bolest na veća prostranstva.
Kako je istaknuto iz Zavoda za javno zdravstvo, inkubacija traje dve do tri nedelje, polovina zaraženih razvija simptome, a uspešno se leči antibioticima.
Tagovi
Q groznica Simptomi Zaraza Zoonoza Bolest
Autorka
Više [+]
Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.