Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Istraživanje
  • 31.10.2021. 18:00

Lancet: Kraće je vreme sazrevanja, a prinosi kukuruza, soje i pšenice sve niži

Lancet Countdown objavio je rezultate istraživanja uticaja klimatskih promena na zdravlje ljudi i proizvodnju hrane. Problem su požari, poplave i suša.

Foto: Martina Popić
  • 212
  • 17
  • 0

Istraživanje naučnog časopisa "Lancet Countdown" koje prenosi Global Times, utvrdilo je da je oko 19 odsto Zemljine površine zahvaćeno ekstremno sušom. Naučnici su upozorili da klimatske promene predstavljaju veliku pretnju sigurnosti hrane. 

Istraživači upozoravaju da klimatske promene stvaraju idealne uslove za zarazne bolesti poput denga groznice, zika virusa, kolere i malarije na daleko većem području sveta nego što je to bilo pre samo nekoliko decenija, uključujući i Evropu.

"Promene su već ovde i vidimo kako one štete ljudskom zdravlju", izjavio je Entoni Kosteljo, izvršni direktor "Lancet Countdown"-a. Dodao je da, kako se kriza sa virusom korona nastavlja, tako se svaka zemlja suočava s nekim aspektom klimatske krize.

Kako se promene održavaju na prinose?

Procena je pokazala da zbog globalnog zagrevanja poremećaji ciklusa vode skraćuju vreme u kojem biljke dostižu zrelost, što rezultira malim prinosima koji dovode do sve većeg stresa u proizvodnji hrane. Prema Lancet-u, potencijal prinosa kukuruza je na globalnom nivou već pao za šest odsto u poređenju sa onima od 1981. do 2010. godine. Pokazalo se da je ozima pšenica zabeležila pad od tri, soja 5,4 kao i pirinča 1,8 odsto.

I morska hrana od koje zavisi opstanak i prihodi 3,3 milijarde ljudi je pod sve većom pretnjom zbog prosečne temperature mora koja raste u gotovo 70 odsto teritorijalnih voda u poređenju sa stanjem od pre 15 godina.

U izveštaju se takođe upozorava da su ispitanici u gotovo tri četvrtine zemalja izjavili da ne mogu sebi da priušte integrisanu nacionalnu zdravstvenu i klimatsku strategiju.

"Ove smo godine videli ljude koji trpe jake vrućine, smrtonosne poplave i požare", izjavila je autorka studije Marija Romaneljo.

Dodala je da su ovo vrlo obeshrabrujuća upozorenja jer svakim danom kojim odlažemo odgovor na klimatske promene, situacija postaje sve kritičnija.

"Vreme je da shvatimo da niko nije pošteđen posledica", upozorila je.

Lancet je pozvao svetske čelnike da na predstojećem samitu COP26 preusmere velika sredstva koje troše na oporavak od Covida-19 na smanjenje nejednakosti i zaštitu zdravlja.

"Ovogodišnji pokazatelji daju teskobnu perspektivu: globalne nejednakosti se povećavaju, a zdravstveni ishodi se pogoršavaju", zaključeno je.


Tagovi

Lancet Klimatske promene Suša Poplave Prinosi Vrućina Zagrevanje Marija Romaneljo Entoni Kosteljo COP26


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.