Pretraživanje tekstova
Mađarska, Slovačka i Poljska uvele su jednostrane zabrane za uvoz ukrajinskih žitarica. A ostale?
U nedelju ujutro oko 400 mađarskih poljoprivrednika protestovalo je protiv odluke Brisela o ukidanju zabrane uvoza ukrajinskih žitarica u Mađarsku, Rumuniju, Bugarsku, Slovačku i Poljsku.
Čim je odluka doneta u petak, 15. septembra do kada je zabrana trajala, odmah su organizovali demonstracije, piše Agroinform.
Četiri zemlje i nakon 15. septembra traže zabranu uvoza iz Ukrajine, šta kaže peta?
S traktorima i ostalim poljoprivrednim mašinama vozili su se magistralom četiri koja vodi do graničnog prelaza, a jedna od saobraćajnih traka bila je potpuno zauzeta vozilima.
Ištvan Jakab, predsednik Udruženja mađarskih poljoprivrednih sindikata i poljoprivrednih zadruga (Magosz), koja je organizovala protest zajedno sa Nacionalnom poljoprivrednom komorom, nazvao je odluku Evropske komisije da ne produži zabranu uvoza ukrajinskih žitarica neprihvatljivom za tamošnje poljoprivrednike. Kažu kako potpuno podržavaju odluku mađarske vlade koja je odmah nakon ukidanja zabrane donela vlastitu odluku o daljoj zabrani uvoza pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta, ali i još 24 proizvoda.
Ta se roba može samo transportovati, ali ne i ostati u Mađarskoj.
Tamaš Petohazi, predsednik Nacionalnog udruženja proizvođača žitarica kaže kako je u toj zemlji ove godine proizvedeno oko tri miliona tona izvozne robe.
"Unutrašnja potrošnja je oko 2,5 miliona tona, uz to još ima tri miliona tona žitarica. Loša vest je da nema uobičajenih italijanskih kupaca koji su u ovom razdoblju kupovali mađarsku pšenicu", pojasnio je.
Budući da izvozno tržište ne funkcioniše, cene su još niže, a situacija bezizlazna.
Osim Mađarske, jednostranu zabranu su uvele i Slovačka i Poljska, a Reuters piše da isto traže i rumunski poljoprivrednici.
"Ako je zemlja poput Poljske, koja snažno podupire Ukrajinu protiv ruske agresije, donela takvu odluku, ne razumemo zašto bi Rumunija bila rezervisana da uradi isto", saopštilo je njihovo udruženje poljoprivrednika.
Ukrajina je isporučila 9,2 miliona tona žitarica preko rumunske crnomorske luke Konstanta u prvih osam meseci ove godine, a ukupno 8,6 miliona tona u 2022.
Tagovi
Ukrajinske žitarice Uvoz žitarica Ukidanje zabrane Slovačka Poljska Mađarska
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.