Pretraživanje tekstova
Godišnja proizvodnja ove regije je procenjena na 1,5 milijardi evra i imala je trend rasta kako se širi lanac snabdevanja. Šteta od poplave je ogromna.
Nedavne poplave u Italiji su prouzrokovale ogromnu štetu u poljoprivrednoj proizvodnji. Uništeno je preko 5.000 farmi, a veliki broj stoke je uginuo u regiji Emilija Romanja koja je centar italijanske poljoprivrede, izveštava Koldireti.
Uništeni su voćnjaci, staklenici, seoske zgrade, štale, mašine i oprema, a postoji velika potreba za oporavkom zemljišta i obnovu puteva u ruralnim područjima.
Godišnja proizvodnja ove regije je procenjena na 1,5 milijardi evra i imala je trend rasta kako se širi lanac snabdevanja.
U ovoj organizaciji upozoravaju da stotine farmi mogu biti potpuno uništene zbog klizišta. Posebno zabrinjava stanje infrastrukture, mostova i puteva. Poplave su uništile najmanje 400 miliona kilograma pšenice u Emiliji Romanji, gde se dobija oko jedne trećine nacionalnog roda hlebne pšenice.
Pogođeni su usevi kukuruza, ječma, suncokreta, soje, lucerke, ali i semenske kulture za žitarice, repu, suncokret, lucerku i povrće. Hiljade hektara je potpuno prekriveno blatom.
Velika šteta je naneta i voćnjacima. Očekuje se da će čak 15 miliona voćnih stabala morati biti ponovo zasađeno, a što se odnosi na breskve, nektarine, kivi, kajsije, kruške, šljive, jabuke, urme i trešnje. Pod vodom su maslinjaci i vinogradi, a oni u brdskim područjima pogođeni su klizištima.
Teška situacija je i za 250.000 goveda, svinja, ovaca i koza koje se uzgajaju u štalama poplavljene Romanje gde se nalazi i oko 400 farmi živine.
Prema proceni najmanje 50.000 radnih mesta je ugroženo u celom lancu snabdevanja, uključujući poljoprivrednike i zaposlene na selu, u industriji i prerađivačkim zadrugama.
Tagovi
Italija Poplave Štete od poplave Ugrožena proizvodnja Voćnjaci pod vodom Uništena pšenica
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.