Pretraživanje tekstova
Raste potražnja za poljoprivrednom mehanizacijom, ali još uvek nisu savladani problemi u isporuci.
Sektor poljoprivredne mehanizacije u Nemačkoj ostvaruje rekordnu prodaju uprkos problemima sa isporukom. Stalni rast prodaje u ovoj grani industrije mogao bi biti izvestan do polovine 2022. godine, izveštava Agrarheute, uz informaciju da će 2021. prodaja tehnologije ove vrste prvi puta premašiti 10 milijardi evra.
Udruženje nemačkog mašinstva i biljnog inženjerstva (VDMA) očekuje za 2021. rast prodaje od 14 odsto. I pored dobrih rezultata, proizvodnja je više puta prekidana u kratkom roku zbog svetskih zastoja u isporuci.
Direktor udruženja dr Bernd Šerer izjavio je da su ovako dobri rezultati postignuti zbog snažnog inovacijskog procesa, ali i proizvođačkih cena koje omogućavaju veću zaradu poljoprivrednicima.
Menadžeri u evropskoj industriji poljoprivrednog inženjeringa predviđaju da će se rast nastaviti i u sledećih šest meseci, a Šerer otkriva da ima fabrika koje su zabeležile porudžbine u narednih pola godine.
Evropska i svetska prodaja takođe je ostvarila stope rasta od 10, odnosno 12 odsto. Očekuje se da će uz Evropu te Sjedinjene Države i Japan zabeležiti održivi trend rasta i u narednoj godini. Izuzetak je Kina, ali Šerer kaže da analitičari očekuju razvoj ovog sektora i prodaje poljoprivredne mehanizacije u istočnoj Aziji u 2022. godini.
Problem se i dalje javlja u isporuci proizvodnih komponenti, zbog čega se dešavalo da se proizvodnja u pojedinim fabrikama morala zaustaviti zbog čekanja.
Rasla prodaja poljoprivredne mehanizacije: U EU dominira Italija
Troškovi nabavke čelika porasli su za 95 odsto, a nabavne cene mikročipova su se povećale za pet puta. Trenutno su vidljive naznake da se sektor nabavke i logistike oporavi i sve brže obavlja dostava potrebnih komponenti.
Tagovi
Poljoprivredna mehanizacija Rast prodaje Isporuka Bernd Šerer Rekord
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.