Rat u Ukrajini: Žene preuzimaju traktore, farme i žetvu

Rat u Ukrajini odavno se ne vodi samo na frontu. Jedan od sektora koji je pretrpeo najveće promene je poljoprivreda. Proizvođači hrane suočavaju se sa nedostatkom radne snage, uništenom infrastrukturom i miniranim poljima, a sve veći teret proizvodnje preuzimaju žene, piše Agrarheute.

Pre ruske invazije poljoprivreda je bila jedan od ključnih privrednih sektora zemlje. Godine 2021. činila je 10,9 odsto ukrajinskog bruto domaćeg proizvoda, a u njoj je bilo zaposleno oko 17 odsto radne snage.

Rat je tu sliku potpuno promenio. Brojna polja su uništena ili minirana, oštećeni su traktori, kombajni, skladišta i sistemi za navodnjavanje, dok su saobraćajnice i logistički pravci često nesigurni ili neprohodni.

Obrada zemlje predstavlja rizik za život

Poljoprivrednici se na mnogim područjima svakodnevno susreću sa minama, neeksplodiranim granatama i ostacima dronova, zbog čega je obrada zemlje postala izuzetno opasan posao.

Istovremeno, sektor se suočava sa velikim manjkom radne snage. Prema podacima Ukrajinskog agrarnog poslovnog kluba, pre rata nedostajalo je oko deset odsto radnika, dok je danas taj manjak narastao na oko 30 odsto. Najviše nedostaje vozača traktora i kombajna, mehaničara i radnika u skladištu.

Razlog je pre svega mobilizacija velikog broja muškaraca u vojsku, ali i odlazak stanovništva iz ratom pogođenih područja. Prema podacima tamošnjeg Ministarstva privrede, oko milion ljudi trenutno služi u oružanim snagama. Iako velike poljoprivredne kompanije mogu zatražiti izuzeće za deo ključnih zaposlenih, mala porodična gazdinstva često ostaju bez svojih najvažnijih radnika.

Hiljade krava i 60 robota: U Ukrajini nastaje najveća robotizovana farma na svetu

Nedostatak muškaraca doveo je i do velikih promena u podeli poslova. Prema analizi Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), pre rata žene su vodile tek petinu poljoprivrednih gazdinstava. Muškarci su uglavnom upravljali mehanizacijom i radili u ratarstvu, dok su one bile više uključene u povrtarstvo i stočarstvo.

Danas je situacija bitno drugačija. Hiljade žena vode porodična gazdinstva, upravljaju traktorima i kombajnima, organizuju žetvu, nabavku repromaterijala, prodaju proizvoda i finansije. Kako bi ublažila nedostatak radne snage, ukrajinska vlada pokrenula je programe osposobljavanja žena za zanimanja poput vozač traktora, rukovalac građevinskih mašina i vozač teretnih vozila.

Brojne životne priče potvrđuju koliko se njihova uloga promenila. Ana Nečeporuk iz Hmeljnicke oblasti preuzela je vođenje farme mlečnih krava nakon što je njen suprug mobilisan. Ina, koja je sa porodicom izbegla iz Mikolajivske oblasti, u Odeskoj oblasti je ponovo pokrenula proizvodnju povrća, stočarstvo i uzgoj gljiva. U Harkivskoj oblasti Larisa Sisenko vratila se u svoje minirano selo i uz pomoć FAO-a obnovila proizvodnju povrća i podigla plastenike.

Poljoprivreda kao još jedan front

Rat je pokazao da se borba za opstanak ne vodi samo na prvim linijama fronta. Ona se vodi i na ukrajinskim njivama, gde žene svakodnevno dokazuju da mogu uspešno preuzeti poslove koji su se donedavno smatrali isključivo muškim. Njihov rad danas nije samo doprinos proizvodnji hrane, nego i jedan od simbola otpornosti ukrajinskog društva u najtežim ratnim okolnostima.

Problemi sa radnom snagom nisu zaobišli ni Rusiju. Tamo, prema službenim procenama, u poljoprivredi nedostaje između 143.000 i 200.000 radnika, najpre zbog mobilizacije i odlaska zaposlenih u bolje plaćenu vojnu industriju.