Pretraživanje tekstova
Očekujemo da Ministarstvo poljoprivrede uvede prelevmane na uvoz voća i povrća iz inostranstva. Takve odluke donele su i druge zemlje, objašnjava proizvođač Goran Đaković.
Pijace su zatvorene, mnogi proizvođači su sami napravili grupe i stranice za prodaju svojih proizvoda na društvenim mrežama, a pokrenuta je i platforma Elektronske pijace Srbije. Međutim, pitanje je da li će i koji plodovi domaće proizvodnje, zapravo stići do naših potrošača.
Berba jagoda uskoro treba da počne, a povrtari ne znaju kome da je prodaju. Zabrana na pijacama i dalje je na snazi, trgovinski lanci, nabavljaju voće iz uvoza, a teško je i doći do njihovih polica, pišu Novosti.
"Očekujemo da Ministarstvo poljoprivrede uvede prelevmane na uvoz voća i povrća iz inostranstva. Takve odluke donele su i druge zemlje", objašnjava proizvođač Goran Đaković, za ovaj list.
S druge strane, komentarišući aktuelnu situaciju u svetskom voćarstvu, dr Aleksandar Leposavić, stručnjak za jagodičasto voće, ističe da pandemija korona virusa na globalnom nivou već pogađa više od 200 zemalja, što ugrožava proizvođače i prerađivače poljoprivrednih proizvoda, prenosi Politika.
Prema analizama, trenutna situacija sa vladajućim virusom najviše pogađa proizvođače jagoda iz Španije. Njihovi glavni proizvodni regioni suočeni su s ogromnim padom tražnje jagode namenjene za svežu potrošnju.
"Španska jagoda danima stoji netaknuta na trgovačkim rafovima širom Evrope. A problem za španske proizvođače jeste i to što izuzetno teško obezbeđuju radnu snagu za poljske radove. Sa sličnim problemima suočavaju se i grupacije proizvođača ovog voća iz Francuske zbog čega mnogi odustaju od berbe ovog voća", kaže Leposavić, za ovaj list.
Pozvali frizere, konobare i sve nezaposlene da posao nađu u poljoprivredi
Otežavajuća okolnost za prerađivače jagode i ostalog voća i povrća u ove dve zemlje predstavlja i potreba održavanja distance između zaposlenih u preradnim centrima. Zbog toga što ne mogu da ispune te uslove - odustaju od posla. Leposavić ističe da, ukoliko se sprovodu mere dobre proizvođačke prakse, nema razloga za strah od prenošenja virusa putem konzumiranja voća, na šta ukazuju rezultati nekoliko renomiranih laboratorija iz Nemačke i SAD.
Srbija godišnje izveze oko 15.000 tona sveže i smrznute jagode, i to u vrednosti oko 24,5 miliona evra. Glavni kupci su nam EU i Rusija. U našoj zemlji, prema podacima Privredne komore Srbije, jagoda se gaji na oko 6.800 hektara.
Tagovi
Uzgoj jagode Španska jagoda Socijalna distanca Korona virus Pad tražnje Prodaja jagoda Goran Đaković Aleksandar Leposavić Izvoz Uvoz voća
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.