Pretraživanje tekstova
Integralna deratizacija će se bazirati na upravljanju staništa, a u slučajevima kada je neophodno suzbijanje, to će se raditi prvenstveno nehemijskim sredstvima poput zamki.
Kako bi se podigla svest javnosti, vlada i medija o važnoj ulozi koju industrija upravljanja štetočinama ima u zaštiti zdravlja, hrane, imovine i životne sredine od pretnji širom sveta, 6. juna je proglašen Svetskim danom štetočina ili bolje rečeno, Svetskim danom svesti o štetočinama.
Ove godine fokus je na integralnoj deratizaciji. U pojedinim zemljama kao što su Australija i Kanada, propisi o deratizaciji se menjaju od 1. januara 2023. godine. Nakon ovog datuma biće zabranjena upotreba određenih rodenticida u suzbijanju pacova i miševa, kako u zatvorenom tako i na otvorenom. Regulisanje njihove populacije mora počivati na integrisanoj kontroli glodara, IPM deratizaciji.
Ona će se bazirati na upravljanju staništa i njihovom sprečavanju, a u slučajevima kada je neophodno suzbijanje, to će se raditi prvenstveno nehemijskim sredstvima, poput zamki. Samo u slučajevima kada se navedene aktivnosti pokažu nedovoljne, dozvoljeno je suzbijanje odobrenim rodenticidima pod strogim uslovima.
Holandski stočari, poljoprivredni proizvođači, uzgajivači bilja i druge profesije vezane za poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju neće moći kupovati antikoagulanse kako bi se sami borili s glodarima, osim ako ne prođu posebnu obuku i ne budu za to akreditovani. Druga opcija je da angažuju profesionalce koji su prošli obuku i imaju potrebne akreditacije i dozvole. Ipak, pre nego što se preduzmu mere suzbijanja, biće neophodno da se primene svi nehemijski postupci.
Zbog uticaja klimatskih promena ekonomski važni štetni insekti postaju sve destruktivniji i predstavljaju sve veću pretnju sigurnosti hrane i životne sredine. Procenjuje se da 900 miliona vrsta insekata mogu biti štetočine. Na osnovu karakteristika delimo ih na četiri grupe: tvrdokrilci; muve; moljci i leptiri; mravi, pčele i ose.
FAO procenjuje da se godišnje do 40 odsto svetske proizvodnje useva izgubi zbog njih. Ekonomski gubitak zbog štetnih invazivnih insekata je najmanje 70 milijardi dolara.
Proglašenje ovog svetskog dana inicirala je Kineska asocijacija za kontrolu štetočina.
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?