Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zadružni sistem Japana
  • 10.02.2019. 11:00
  • Obihiro

Zadruge grade bolnice, prodavnice, dogovaraju otkupne cene - u Japanu

Iako u bruto-društvenom proizvodu Japana od 4.769 triliona dolara poljoprivreda učestvuje sa 1.5 %, odnosno, 4 % radne snage, zadružni sistem je neverovatno dobro organizovan i omogućuje farmerima ono najvažnije – zaradu!

Foto: Bigstockphoto/CHEN WEI SENG
  • 266
  • 11
  • 0

Da mi je neko rekao da Japanci imaju dobro organizovan zadružni sistem verovao bih mu. Ali, da je organizovan za čistu desetku... ne bih verovao, jer znam koliko je teško organizovati farmere, proizvodnju, prodaju i ostalo. Da se odmah razumemo, nisu Japanci izmislili ništa novo već su otišli u svet, prikupili iskustva i počeli sa realizacijom istih. Dodali su i svoje inovacije i to je to. E, te inovacije su sjajne. Kombinacija onog što su videli u svetu i sopstvenih inovacija plus odgovornost i, pre svega, posvećenost poslu, doveli su do toga da su zadruge u Japanu postale neizostavan faktor odlučivanja o svemu što ima veze sa poljoprivredom.

Relativno mali posedi

Više od 95% farmera u Japanu, njih 5.15 miliona, učlanjeno je u zadruge što je impozantna brojka. Ovaj podatak dobija na težini ako se uzme u obzir da za komercijalno gazdinstvo smatraju farmu sa više od 0.3 ha zemlje i godišnjom prodajom više od 500.000 jena, odnosno 478.804 dinara. Nekomercijalno gazdinstvo je ono koje ima manje od 0.3 ha zemlje i godišnju prodaju manju od 500.000 jena. Prosečna veličina gazdinstva na Honšu ostrvu na kojem živi većina populacije je 0.1 hektar, a na Hokaidu, gde živi 5.5 miliona od 126 miliona stanovnika Japana, 40 hektara.

Ono što me naročito impresioniralo, a o čemu ću više da pišem u nastavku teksta jeste da zadruge, ne samo što organizuju proizvodnju, otkupljuju i prerađuju proizvode, već grade bolnice, imaju svoje prodavnice, pregovaraju sa Ministarstvom poljoprivrede, Vladom Japana o otkupnim cenama i šalju bankama zahteve za novčane pozajmice članovima.

Pet nacionalnih asocijacija zadruga

Gore nabrojano može se videti i u većini ostalih, agrarno razvijenih zemalja sveta, ali u Japanu su posebni. Evo zašto? Skoro svaka opština u Japanu ima svoju zadrugu, koja je članica jedne od federacija poljoprivrednih zadruga, u 47 prefektura Japana. Drugim rečima, svaka prefektura, odnosno, region ima federaciju zadruga. Na nacionalnom nivou je pet federacija i to:

  • Centralna unija poljoprivrednih zadruga,
  • Nacionalna federacija poljoprivrednih zadružnih asocijacija,
  • Nacionalna federacija poljoprivrednih zadruga za zdravlje i socijalnu pomoć,
  • Nacionalna federacija poljoprivrednih zadruga za uzajamno osiguranje,
  • Norincukin (Norincyukin) banka
Zadruge imaju i svoje pogone za proizvodnju semenskog krompira i pasulja

Ukupna imovina  Norincukin banke kojom upravljaju zadrugari je 866 milijardi američkih dolara, a kapital 36.4 milijarde dolara. U ovoj banci zadrugari, odnosno federacije zadruga, čuvaju novac, investiraju ga ili uzimaju pozajmice pomoću kojih svojim članovima omogućavaju kapitalne investicije na imanjima, unapređuju tehnološke procese i menadžerske kapacitete zadrugara.

Zadruge članovima pružaju i  usluge životnog, zdravstvenog, auto osiguranja, kao i osiguranja objekata od požara. Zadrugari izdvajaju novac za gradnju bolnica pa se širom Japana, naročito u gradovima sa manje od 50.000 stanovnika, mogu pronaći bolnice koje su izgrađene novcem zadrugara, u kojima se mogu lečiti svi stanovnici, ne samo zadrugari.

Pomoć Ministarstva i Vlade

Porez koji zadruge plaćaju državi je 22% dok privatne kompanije plaćaju 30%. Ministarstvo poljoprivrede, odnosno, Vlada Japana zadruge podržavaju na sledeće načine:

  • izgradnjom i finansiranjem univerziteta za buduće farmere koji će da preuzmu posao od roditelja,
  • subvencijama preko tzv. “6 th industrijskog programa“ i
  • zajmovima ( Super L fond i Fond za poboljšanja u poljoprivredi).

"6 th industrijski program" u suštini znači da će farmer dobiti subvenciju za razvoj novih proizvoda ( 2/3 od investicije) i subvenciju za nabavku opreme i izgradnju objekata ( 1/2  od investicije ). Maksimalni iznos subvencije je 50 miliona za pojedinca i 150 miliona za kompaniju.

Super L fond i Fond za poboljšanja u poljoprivredi

Zadruge pripremaju dokumentaciju i bankama šalju podatke za članove. Kamatna stopa je od 0.5%-1%, a period otplate 25 godina. Maksimalan iznos pozajmice za individualno gazdinstvo je 300 miliona jena, a kompaniju jedna milijarda jena. Zadruga garantuje kod banaka za podnosioce zahteva i zadruga će da proceni da li je farmer sposoban da vraća kredit ili ne? U slučaju nepredviđenih okolnosti kao što je npr. smrt podnosioca zahteva zadruga vraća dug.

Fond za poboljšanja u poljoprivredi, drugim rečima, inovacije posebna je priča. Možete li zamisliti da je kamatna stopa 0%, a period vraćanja, iako ne vraćaš ništa, 12 godina? Maksimalan iznos zajma je 50 miliona jena za pojedinca i 150 miliona jena za kompaniju. Ove zajmove daje Nacionalna banka Japana. Jedini uslov je da si registrovan i da imaš održiv biznis plan za nove tehnologije. I u tome im pomažu zadruge.

U sve ovo je "upetljana" i SMRJ (organizacija za mala i srednja preduzeća i regionalne inovacije ). Ova organizacija takođe pomaže razvoj novih proizvoda. Sugerisaće banci da se farmeru odobri kredit, a njen interes je, da plasira svoj novac i pruži savetodavne usluge za pokretanje biznisa. Nema kamate, projekti su od tri do pet godina, a farmer i restoran, moraju da obezbede 1/3 potrebnog novca. Ostale 2/3 plaća SMRJ!!! Garancija je ugovor farmera i npr. restorana u kom će precizirati koliko će, procentualno, zajma da vrati farmer, a koliko restoran. Za ovakav sistem nikada nisam čuo.

Nema otkupa bez zadruga

Malo o otkupnim cenama. Vlada Japana posredstvom nadležnog Ministarstva štiti domaće proizvođače tako što je uvozna taksa za krompir iz inostranstva 4.3%, skrob 583%, pšenicu 249%, iako uvoze 86% pšenice, šećernu repu 325% i rižu 778%. Svake godine pred berbu ili žetvu zadruge i otkupljivači pregovaraju o otkupnim cenama i uglavnom se dogovore. Ako se slučajno ne postigne dogovor Vlada će da odredi zaštitnu cenu koja će da omogući profit farmeru i ispod koje niko ne prodaje, odnosno, otkupljuje robu! Cilj je da farmer bude zadovoljan!

Reč je najviše o šećernoj repi, pšenici, krompiru i soji jer se one najviše proizvode u Japanu. Ako slučajno ostane viškova Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Japana, posredstvom Privredne komore, pomažu zadrugama u plasmanu na inostrana tržišta

Zadruga JA "Sarabetsu"

Posetio sam jednu od zadruga u neposrednoj blizini Obihira. Reč je o zadruzi JA “Sarabetsu” iz istoimenog sela sa 3.259 stanovnika. Od ovog broja 602 stanovnika, tj. 215 farmi, učlanjeno je u zadrugu. Zadrugari se bave proizvodnjom pšenice, šećerne repe, krompira i soje koje su četiri osnovne gajene kulture na Hokaidu, kao i proizvodnjom mleka.

U zadruzi je i 40 farmi mlečnih grla od kojih je skoro pola sa 100-200 grla. Mnogi drže i živinu. Pšenica se uzgaja na 1.919 hektara, krompir na 1.968 hektara, šećerna repa na 1.861, krmno bilje na 2.300,  mahunarke na 2.256, pasulj i soja na 550 hektara.

U JA "Sarabetsu" zadruzi naročito su ponosni na postrojenje za proizvodnju komposta

Promet JA "Sarabetsu", u 2017. godini iznosio je 78.9 miliona evra. Ono što je najinteresantnije jeste da zadruga ima svoja pogone za preradu krmnog bilja, krompira, pasulja, šećerne repe, skroba, mleka, mesa, zatim skladišta, silose, sušare, pogone za proizvodnju semenskog krompira i pasulja. Takođe, u gradu Obihiru zadruga ima nekoliko supermarketa, ali dve vrste. U jednom supermarketu proizvođači donose robu sa njiva direktno na police, a u drugima je roba, koja se nabavlja od veletrgovaca.

Jedna od najviše prodavanih roba je merkantilni krompir. Svake godine, od septembra do marta, 8.000 tona krompira upakovanog u kartonske kutije prodaje se na Honšu ostrvu. U JA "Sarabetsu" zadruzi naročito su ponosni na postrojenje za proizvodnju komposta veličine 4.7 hektara. U lagunama goveđi i živinski stajnjak sa farmi meša se sa slamom jednom do dva puta mesečno, čuva nekoliko meseci i prodaje farmerima po smešno niskoj ceni od 600 jena, tj. oko 570 dinara po toni.  Svake godine zadruga proda 30.000 tona stajnjaka.

Ova zadruga izgradila je i JA Hokaido Koseiren Obihiro Kosei bolnicu. Gradiće ih još. Kapa dole!


Tagovi

Zadruge 6 th industrijski program Super L fond Fond za inovacije Nacionalna banka Japana Norincyukin banka SMRJ Japan


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.