Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prolećnja sadnja
  • 02.03.2026. 15:30

Kada obaviti setvu i sadnju: Koliko semena i rasada je potrebno po kulturama?

Povrtnjak je na korak do proleća, ne grešite u startu! Zima se polako bliži kraju, a toplo vreme podstiče ljubitelje baštovanstva da krenu u potragu za novim semenima.

Kada obaviti setvu i sadnju: Koliko semena i rasada je potrebno po kulturama?
Foto: Danijela Plavšić

Poljoprivredni proizvođači koji se bave plasteničkom proizvodnjom su već krajem januara zasejali prve setvene kontejnere hibridima povrća koje planiraju da plasiraju vrlo rano, kako bi ostvarili što više cene.

Sadnja rasada ima višestruk značaj: povrće manje oboleva, otpornije je, nakon sadnje odmah nastavlja sa svojim rastom i mnogo ranije sazreva, a i sami prinosi su veći.

Uzgoj iz rasada

Većina povrtarskih kultura gajenih kako na otvorenom tako i u zaštićenom prostoru, uzgaja se iz rasada. Proizvodnja povrća na ovaj način je sigurnija, ranije dolazi do plodonošenja i berbe, a zbog ujednačenijeg rasporeda biljaka u polju i plastenicima formirani plodovi su krupniji i ujednačeniji.

presadnice
Većina povrtarskih kultura uzgaja se iz rasada

Utoršak semena je znatno manji nego kod direktne setve, a sa uzgojem rasada u zaštićenom prostoru se može započeti nešto ranije nego što dozvoljavaju uslovi direktne setve. To osigurava raniju proizvodnju te višu cenu samog proizvoda što takvu proizvodnju čini ekonomski opravdanom.

Evo koji su mali, ali bitni koraci u uzgoju zelene salate u plasteniku

Za proizvodnju rasada koriste se gotovi supstrati za tu namenu koji su obogaćeni hranljivim materijama sa izraženom sposobnošću zadržavanja vlage. Takav supstrat je sterilan i ne sadrži uzročnike bolesti niti seme korovskih biljaka.

Broj biljaka po jedinici površine

Kako bi početnicima u povrtarstvu olakšali sadnju povrća rasada važan je podatak o broju biljaka po jedinici površine. Što se tiče paradajza, na površini od 100 m2 planirajte od 200 do 320 biljaka, što zavisi od gustine, odnosno habitusa i samog hibrida, a na 1000 m2 broj biljaka se kreće između 2.000 do 3.200.

Kod uzgoja paprike na 100 kvadrata ide 200 do 300, a na 1000 m2 staje 2.000 do 3.000 biljaka. Kad je reč o kupusu na 100 m2 ide 250 do 600 biljaka što podrazumeva 2.500 do 6.000 biljaka na 1000 m2, a salate na 100 m2 1.200 do 1.600 biljaka, dok za 1000 m2 planirajte 12.000 do 16.000 biljaka.

Krastavac salatar na 100 m2 zauzima 130 do 200 biljaka, a na 1000 m2 1.300 do 2.000 biljaka. Krastavac kornišon na 100 m2 zauzima 180 do 250 biljaka, dok na 1000 m2 broj biljaka je 1.800 do 2.500 biljaka.

Broj biljaka je orijentacioni i odnosi se na razmak sadnje dat u tabeli ispod.

Karakteristike semena (olakšice pri sadnji):

Vrsta

Br. semenki u g

Razmak sadnje

Paradajz

250 – 300

80-100 x 40-80

Paprika

100 – 125

80 x 40

Kupus

200 -250

60-100 x 40-80

Salata

600 - 1000

20-35 x 25

Krastavac

35

100 x 80 - 90

Kornišon

35

140 – 25

Ovih dana i baštovani polako počinju da se pripremaju za novu setvenu sezonu, prvo nabavljaju semenski krompir kako bi ga ranije pripremili za klijanje, pa tek onda sadili kad to vremenski uslovi dozvole.

Sadite krompir samo u zagrejano zemljište

Važno je pravilno odabrati seme zavisno od namene, određene sorte su prikladne za kuvanje, a druge za prženje i pečenje iz tog razloga je potrebno poznavati karakteristike.

Osim krompira kupuje se i luk i drugo seme povrća koje se ranije seje i odnosno ono koje se rasađuje.


Autorka

Danijela Plavšić

Više [+]

Dipl.ing. poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.