Prema narodnom verovanju, krompir se sadi kada maslačak procveta, kada završi cvetanje trešnje, odnosno kada su listovi breze veličine novčića.
Proleće je vreme kada sadimo krompir. Kako bi osigurali dobar rod ne treba žuriti i krtole stavljati u u hladnu i vlažnu zemlju. Prema narodnom verovanju, krompir se sadi kada maslačak procveta, kada završi cvetanje trešnje, odnosno kada su listovi breze veličine novčića.
Ne obavljati sadnju ako je temperatura zemljišta ispod 10ºC. Temperatura vazduha treba da se kreće između 15 i 20ºC. Ne treba ni zakasniti sa sadnjom, jer krtole ne podnose vrućinu. Pri 28ºC one prestaju sa rastom i razvojem. Treba napomenuti da je krompir kultura visokih nadmorskih visina.
Ipak, oprez jer su iznikle biljke osetljive na niske temperature. Ako se desi da niknu, a nastupi kasni mraz, dolazi do "spaljivanja" nadzemne mase. Kada se desi da je krompir nikao, a najavljen je mraz, dobro je usev prekriti agrofolijom na manjim površinama kako bi se zaštitio od izmrzavanja. Sve dok je u zemlji, krompiru kratkotrajni mraz neće napraviti štetu.
Za sadnju se biraju osunčani tereni, bez depresija u kojima bi se zadržavala voda. Zemljište treba da je propusno, dobro drenirano, bogato organskim materijama. Za sadnju nisu pogodna teška, hladna, glinasta zemljišta.
Na isto mesto ga možemo saditi posle tri ili četiri godine. Uzastopno uzgajanje dovodi do jednostranog iscrpljivanja hraniva, a istovremeno dolazi do nagomilavanja štetočina i prouzrokovača bolesti. Dobri predusevi su: kukuruz, mahunarke, beli luk, tikvenjače, žitarice. Gorušica je najbolja kao zelenišno đubrivo za ovu kulturu. Svi srodnici su loši predusevi (paradajz, patlidžan i druge vrste).
Dubina sadnje je do 20 cm. Ako je manja, krtola je bliže površini, izloženija delovanju mraza, isušivanju, ima manji pristup hranljivim materijama i vlazi, slabiji je rast. Jake kiše mogu da isperu tanak površinski sloj zemlje i izlože ih delovanju sunca. Međuredni razmak je od 60 do 80 cm, a razmak u redu od 25 do 40 cm. Veličina razmaka zavisi od sorte ili hibrida, krupnoće krtola, kvaliteta zemljišta i prinosa. Što su krupnije, to je razmak veći.
Prilikom sadnje klice trebaju biti okrenute na gore. Krtole trebaju biti ujednačene krupnoće, između 40 i 70g. Najlakše je reći da trebaju imati prečnik do četiri centimetra. Suviše krupne se seku dezinfikovanim nožem. Na svakom delu moramo ostaviti dve do tri klice ili okca. Najbolje bi bilo da posle sečenja krtole ostavimo dva do tri dana da se prosuši rez ili da ga pospemo pepelom. Tako će se formirati sloj koji neće ispuštati miris i privlačiti insekte, a prouzrokovači oboljenja neće imati ulazna vrata kako bi ostvarili infekcije.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka