Pretraživanje tekstova
Nakon postupka proizvodnje rasada i sadnje, najveći zadatak proizvođača ove biljne vrste je nega i održavanje zasada. Šta savetuju stručnjaci?
Paradajz (Solanum lycopersicum) je jednogodišnja biljka bez čijeg ploda se retko može zamisliti bilo koja kuhinja. Paradajz je prošao vekove kultivacije i hibridizacije, a danas je poznato oko 10.000 sorti.
Za svoj rast zahteva dosta toplote i svetlosti, ali na temperaturama od 33 stepena Celzijusa usporava svoj rast, a ako temperature pređu taj iznos biljka prestaje sa rastom. Kada je u pitanju vlažnost, u fazi plodonošenja je potrebno obezbiditi oko 80 odsto PVK (poljski vodni kapacitet). Povećana relativna vlažnost znatno utiče na smanjenu oplodnju, a pogoduje i razvoju bolesti. Koren je veoma razvijen i tom činjenicom se objašnjava velika otpornost na sušu.
Nakon postupka proizvodnje rasada i sadnje, najveći zadatak proizvođača ove biljne vrste je nega i održavanje zasada. Odmah nakon sadnje pristupa se postavljanju pocinkovane žice na visinu od oko dva metra, a nakon toga se biljka veže PVC vezivom jednim krajem za žicu, a drugim za biljku.
S obzirom na to da biljka iza svakog lista formira bočni zaperak, isti je neophodno odstraniti što ranije kako bi rane od zakidanja bile što manje. Prema pisanju stručnjaka Omera Kurtovića (Proizvodnja u plastenicima), čest problem je loša oplodnja (biljka obilno cveta, ali nema plodova). Razloga može biti više, a između ostalih su niske temperature i nedostatak insekata. Jedan od načina pospešivanja oplodnje je lagano stresanje cvetnih grana u više navrata. U plasteničkoj proizvodnji se u poslednje vreme sve više koriste bumbari za pospešivanje oplodnje.
Nakon formiranja željenog broja rodnih grana, zavisno od vremena uzgoja, pristupa se zakidanju vrha biljke tako što se vrh otkida jedan do dva lista iznad poslednje rodne grane.
Zakidanje lista je poslednja operacija kod uzgoja, a obavlja se u vreme dozrevanja prvih plodova. Postupak se izvodi tako što se odstranjuje svo lišće do prvog sprata i na taj način plodovi brže dozrevaju.
Tagovi
Otkidanje zaperaka Rodne grane Zakidanje lista Oplodnja paradajza Nega paradajza
Autor
Više [+]
Dipl. ing. poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u finansijskom sektoru, zaljubljenik u voćarstvo
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.