Proizvođači povrća koji su gajili iste useve ili biljke iz iste familije na istoj površini nekoliko godina uzastopno, primetili su da je rod znatno manji, a biljke obolele.
Smena useva u bašti ili plodored, u uzgoju povrća ima brojne benefite. Ovakav način gajenja obezbeđuje pre svega ekonomičnu upotrebu stajnjaka, održava se i podstiče plodnost zemljišta, ravnomerno je usvajanje hraniva, ali i značajno je napomenuti i efikasno uništavanje korova i sprečavanje pojave raznih bolesti i štetočina.
Suprotno plodredu, uzastopno gajenje u monokulturi, iscrpljuje zemlju i pojačava napad štetočina i korova, ali i toksina koje luči koren biljaka.
Iz iskustava povrtara koji su na ovakav način gajili povrće, primetili su i da je prinos značajno smanjen. Razlog za ovo prvo treba tražiti u nepoštovanju pravila plodoreda. Odnosno, za svaki usev proizvođač mora da promeni parcelu, istovremeno, svake godine se smenjuju gajene vrste, prema unapred definisanom planu, savetuju u PSSRS.
Tabela 1: Različite vrste povrća različito reaguju na gajenje u monokulturi
Vrlo mala osetljivost | Srednja | Visoka |
Salata | Paradajz | Peršun |
Praziluk | Karfiol | Cvekla |
Celer | Kupus | Paprika |
Takođe, važno je posebnu pažnju posvetiti pravilnom odabiru preduseva. Ukoliko je on odgovarajući, obezbediće osetljivim vrstama normalan rast i razvoj. Kriterijum po kom odeđujemo dobar predusev su; pravo vreme berbe, da bi parcela mogla na pravi način da se pripremiti za setvu naredne vrste i zemljište mora da ima dobru strukturu, sa potencijalno dovoljnom količinom vode i hraniva u njemu.
Kada su ovi uslovi ispunjeni, tada je i mogućnost javljanja korova i ostalih štetočina, svedena na najmanju moguću meru. Ipak, obratiti pažnju i na produženo delovanje preparata koje ste primenili, posebno u slučaju da su na parceli bile ratarske biljke. Povrće je izuzetno osetljivo na rezidue pojedinih sredstava za zaštitu.
U pogledu obrade zemljišta i zahteva za đubrenjem, tu treba naglasiti značaj razvijenosti korenovog sistema pojedinih povrtarskih vrsta. Na primer, za crni luk je dovoljna i plića obrada u odnosu na šargarepu i ostale vrste iz grupe korenastog povrća.
Takođe, ponekad imamo zastupljen i intenzivni plodored. To je slučaj kada u toku jedne vegetacijske sezone/godine, na istom zemljištu uzastopno (nekad čak i istovremeno) uzgajamo više povrtarskih vrsta. Ovakav način gajenja, kada odmah nakon skidanja jednog useva, sejemo ili sadimo drugi, omogućava maksimalnu iskorišćenost zemljišta. Ovome pogoduje različita dužina vegetacijskog ciklusa kod pojedinog povrća, zatim različiti su i zahtevi za toplotom, kao i osetljivost na niže temperature.
Tabela 2: Dobri i loši predusevi za pojedino povrće
Vrsta | Dobar predusev | Zadovoljavajući | Loš |
Kupus | višegodišnje trave, leguminoze, crni luk, krompir | paradajz, šargarepa, cvekla | krastavac, tikve, kupusnjače |
Krastavac | višegodišnje trave, leguminoze | kupus, karfiol, šargarepa, crni luk | paradajz, paprika |
Paradajz, paprika | višegodišnje trave, ozima pšenica, grašak, crni luk, karfiol | kupus, šargarepa | paradajz, paprika, plavi patlidžan, spanać, krompir, krastavac |
Crni luk | višegodišnje trave, ozima pšenica, grašak, crni luk, paradajz | kupus, šargarepa | crni i beli luk, praziluk, rotkva |
Šargarepa, celer, peršun | ozima pšenica, vrežaste vrste, grašak, krastavac, rani kupus, karfiol | paradajz, paprika, crni luk, krompir, kupus | šargarepa, peršun, celer paškanat |
Grašak, boranija | vrežaste vrste, crni luk, krastavac, kupus, šargarepa, paradajz | Korenaste vrste | višegodišnje trave, boranija, grašak |
U pravom povrtarskom plodoredu, povrće zauzima do 80 odsto, a na preostali deo od 20 odsto, obično se seju strna žita, jer su oni dobri predusevi i dobri su da razbiju međusobnu konkurenciju među povrćem.
Prilikom sastavljanja plana koje vrste ulaze u sastav ovog sistema uzgoja, trebalo bi izbegavati sledeće greške:
Tagovi
Autor