Napada sve kupusnjače te ih je potrebno sakupljati čim se primete na biljkama. Kako je razlikovati od vatrene stenice koju ne treba uništavati?
Zahvaljujući blagoj zimi na gajenom i ukrasnom bilju je obilje štetočina. Tek što su pojedine biljke započele vegetaciju krenuli su problemi sa insektima, što ranijih godina nije bio slučaj da tako brzo počnu sa štetom. Svemu tome doprineli su visoki temperaturni skokovi u ranijem period, a možemo reći da zime i dužih izmrzavanja skoro da nije ni bilo.
Takav problem se javlja i u plastenicima gde se na kupusu vrlo brzo nakon presađivanja primetila značajna oštećenja i prisustvo kupusne stenice, Eurydema oleracea, a još su značajne Eurydema ventrale te Nezara viridula.
Oštećenja pričinjavaju i larve i imago isisavajući sokove s lista. Karakteristične su po boji pa se često nazivaju i crvene kupusne stenice. Osim kupusa, napada i sve ostale kupusnjače. U velikom broju mogu da nanesu ogromnu štetu te ih je potrebno čim se primeti na biljkama (zna se desiti i na tek posađenim kao što je slučaj ove godine) sakupljati i iznositi iz plastenika ili vrta.
Simptomi oštećenja se ogledaju u vidu belih isisanih tačkica koji kasnije nekrotiraju. Nekrotirani delovi lista pucaju, suše se i list postaje šupalj na tim delovima. Često se ova stenica zameni s izgledom vatrene stenice koja ima takođe crvene šare po sebi, ali i crni trokut sa dve tačke u čemu je i razlika između ova dva insekta. Vatrena stenica nije štetočina gajenog bilja te je ne treba uništavati.
Kupusna stenica je insekt veličine oko jedan centimetar sa crnim pegama na površini tela. Jaja su sivkaste boje koja polaže na naličju lista u dva ili više redova. Sve vrste kupusnih stenica prezimljavaju ispod ostataka bilja ili u zatvorenom prostoru. U proleće čim se temperatura povisi izleću i započinju svoj razvojni ciklus.
Vrlo ih je teško suzbiti insekticidima, kao i sve vrste stenica jer su postale rezistentne na većinu aktivnih materija zato treba reagovati čim se primete. Za sad još dobro deluju insekticidi na bazi aktivne materije lambda-cihalotrin, ako proizvodite povrće po konvencionalnom načinu proizvodnje ili primeniti nim ulje ako se držite organskog principa i načina proizvodnje.
Takođe, dobar rezultat postiže se relativno novim preparatom na bazi aktivnih materija hlorantraniliprol i lambda-cihalotrina, ili onaj na bazi deltametrina.
Kao što smo naveli, ranije poželjno ih je odmah prikupljati čim se primete na gajenom bilju da bi im se populacija smanjila, a dobri rezultati se postižu i postavljanjem lovnih pojaseva.
Tagovi
Autorka
