U slučaju da vam nedostaje mesta, možda ćete pokušati da spojite biljke koje se međusobno ne slažu. Ipak, imajte na umu da to može biti katastrofalno po neke od njih
Kao i kod ljudi, i među biljkama, mogli bismo reći, ima međusobne privlačnosti ili pak netrpeljivosti. Uz neke rastemo i razvijamo svoje najbolje osobine, napredujemo, donosimo vredne plodove, a uz druge propadamo, osećamo se iscrpljeno i klonulo.
Poštovanje pravila dobrih i loših suseda je jednostavno i treba ga imati na umu kod rasporeda useva na gredicama. U slučaju da vam nedostaje mesta, možda ćete pokušati spojiti biljke koje se međusobno ne slažu. Ipak, imajte na umu da to može biti katastrofalno po neke od njih - prestaće da rastu, daće bezukusne plodove, postati osetljiviji na bolesti i štetočine.
Postoje grupe koje u bašti nikako ne bi trebalo da rastu jedna uz drugu, piše gardeningknowhow.
Sve vrste luka, a posebno crveni luk, imaju miris koji će oterati neke štetočine poput šargarepine muve ili kupusne sovice. Ipak, ova vrsta troši puno azota i može sprečiti rast drugih biljaka uzimanjem hranljivih materija iz tla. U slučaju mahunarki, sprečava fiksaciju azota iz atmosfere, a što je potrebno ovim biljkama za njihov razvoj. U slučaju špargle, krade im hranljive materije koje su im potrebne posebno prvih godina rasta.
Kupus, raštan, brokoli, kelj i druge kupusnjače mogu usporiti rast paradajze. Oba useva zahtevaju puno hraniva zbog čega će se, ako su u blizini, takmičiti. Kupusnjače zbog sovica treba držati i dalje od jagoda jer će ova štetočina rado doći i na njih.
Ove dve vrste povrća pripadaju istoj porodici pomoćnica, a to znači da ih pogađaju iste bolesti i štetočine - plamenjača, pepelnica, zlatice. One mogu prezimiti u zemljištu i dogodine zaraziti nove biljke. Osim što treba da budu dalje jedno od drugog, svake godine ih treba saditi na drugo meesto. Paradajz treba uzgajati dalje od kukuruza jer i jedna i druga biljka zahteva puno hraniva. Osim toga, kukuruzna sovica koja napada kukuruz, rado će se počastiti i paradajzom.
Obe vrste su veliki potrošači azota. Ipak, krompir sadimo ranije, raste brže od tikvice zbog čega će joj "ukrasti" sav azot iz zemljišta. Takođe, mogu ih napasti iste štetočine.
Budući da obe pripadaju istoj porodici, imaju sličan oblik cvetova i semenki. Mogu se međusobno oprašivati zbog čega semenke mirođije mogu imati neobičan okus. Imaju i slične probleme sa štetočinama i bolestima, pa ih treba odvojiti u bašti.
Bundeve koje dozrevaju u jesen, poput turkinja, buternata, turban tikvi i drugo, srodne su običnim zelenim i belim tikvicama. Ipak, ako su u blizini jedna druge, oprašivanjem može doći do prirodne hibridizacije zbog čega će jedna drugoj promeniti ukus.
Komorač svojim mirisom može odbiti mnoge štetne insekte, ali ne uspeva sa većinom povrća. Dakle, on oslobađa hemikalije koje sprečavaju stopu klijanja i uopšteno rast određenih biljaka, posebno paradajza i mahunarki. Iz iste je porodice kao mirođija, pa može doći do prelaženja što će dati biljke čudnog ukusa. To ne znači da ga ne treba uzgajati, ali neka to bude u nekom kutku gde će rado samovati.
Tagovi
Autorka